Lažni povijesni videi AI-jem sve uvjerljiviji
Stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija ne popunjava praznine u povijesti, već stvara sadržaj koji odgovara našim očekivanjima i stereotipima.
Stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija ne popunjava praznine u povijesti, već stvara sadržaj koji odgovara našim očekivanjima i stereotipima.
Umjetna inteligencija sve se češće koristi za stvaranje lažnih povijesnih videozapisa koji prikazuju događaje od erupcije Vezuva do nuklearne katastrofe u Černobilu. Iako neki od tih uradaka mogu djelovati nevjerojatno uvjerljivo, istraživači medija i povjesničari upozoravaju da oni ne predstavljaju prozor u prošlost, već ogledalo naše sadašnjosti.
Prema izvještaju brazilskog portala G1 Globo, istraživač medija Roland Meyer smatra da trend stvaranja lažnih povijesnih snimki odgovara na specifičnu potrebu. "Čini se da je moguće, putem AI-ja, rekombinirati slike iz prošlosti kako bi se generirale sintetičke slike koje ne postoje, ali koje su možda mogle postojati, i tako popuniti navodne ili stvarne 'praznine' u arhivima i povijesnim zapisima. To mi se čini kao varljivo obećanje", izjavio je Meyer.
Povjesničar Jürgen Zimmerer dodaje kako svaka interpretacija određene scene eliminira druge moguće interpretacije i prikaze koji također postoje. Time se povijest umjetno pojednostavljuje i lišava kompleksnosti.
Jedan od primjera je video na TikToku koji prikazuje Pompeje prije, tijekom i nakon erupcije Vezuva 79. godine. Iako je na YouTubeu označen kao sadržaj generiran AI-jem, video sadrži tipične karakteristike umjetne inteligencije: ljudi se kreću poput zombija, a izgled protagonistice ne odgovara tipičnom vizualnom identitetu žena iz antičkog Rima.
Drugi primjer uključuje videozapis koji navodno prikazuje snimke nadzornih kamera iz Černobila 1986. godine. Iako nema vodeni žig, korisnici platforme X identificirali su ga kao AI-generirani sadržaj putem bilješki zajednice. Slično tome, video na YouTubeu stvoren alatom Veo prikazuje podizanje američke zastave na japanskom otoku Iwo Jimi. Originalnu fotografiju snimio je Joe Rosenthal 23. veljače 1945. godine, a AI verzija dodaje detalje i kutove kamere koji nisu zabilježeni u stvarnosti. G1 Globo prenosi da YouTube kanal koji je objavio taj video promiče "patriotske priče" i "sadržaj koji oživljava američku povijest".
Meyer posebno upozorava na problematičnu prirodu ovakvih prikaza. "Slike prošlosti generirane AI-jem reproduciraju prvenstveno obrasce, klišeje i stereotipe kroz koje se ta prošlost obično prikazuje. One su, prije svega, slike naših očekivanja: ne prozor u prošlost, već ogledalo naše sadašnjosti", rekao je za DW, a prenosi G1 Globo.
Modeli umjetne inteligencije koriste i autentične izvore i kreirane slike za svoje treniranje, uključujući povijesne fotografije, digitalizirane slike, scene iz filmova i videoigara. Problem je što AI nema razumijevanje povijesnog konteksta. "Ona proizvodi nešto što na prvi pogled djeluje uvjerljivo, ne zato što je povijesno točno, već zato što odgovara našim očekivanjima", objašnjava Meyer. Upozorava se i da bi velika količina AI-generiranih falsifikata mogla s vremenom zamijeniti autentične dokumente, posebno za događaje poput Drugog svjetskog rata.
Iako su vodeni žigovi i oznake na društvenim mrežama korisni, oni se često uklanjaju, a AI alati neprestano napreduju. G1 Globo stoga savjetuje kritičku analizu: ispitati odakle slika dolazi, tko je predstavlja, kome je namijenjena i s kojim ciljem. Videozapisi koji prikazuju razdoblja prije izuma kamera očito su lažni, ali oni koji se odnose na noviju povijest mogu biti opasniji jer riskiraju zamjenu autentičnih dokumenata.
Postoje i pozitivni primjeri korištenja umjetne inteligencije. U Pompejima u Italiji arheolozi su prvi put upotrijebili AI za rekonstrukciju izgleda žrtve erupcije iz 79. godine. Ta se rekonstrukcija temelji na arheološkim otkrićima i predstavljena je kao znanstvena aproksimacija, a ne autentični prikaz osobe, s ciljem približavanja istraživanja laičkoj publici.
Zanimljivo je da želja za trenutnim znanjem nije nova. Kako piše Hacker News, esej Anne Lawrence-Mathers objavljen 29. srpnja 2026. na Public Domain Reviewu istražuje srednjovjekovni rukopis Ars notoria koji je obećavao brzo svladavanje svih sveučilišnih predmeta putem kompleksnih dijagrama, molitvi i tajanstvenih rituala. Djelo, čije autorstvo nije poznato, pojavilo se u 13. stoljeću, a do danas je sačuvano 56 rukopisa.
Za razliku od drugih magijskih tekstova, Ars notoria se predstavljao kao izrazito pobožan. Njegovi dijagrami nisu ilustrirali tekst, već su funkcionirali gotovo poput religijskih ikona, vjerovalo se da njihovo posjedovanje i korištenje omogućuje izravan kontakt s dobroćudnim nadnaravnim silama, pa čak i s Bogom. Rituali su uključivali molitve i kontakt s anđelima, no crkveni autoriteti nisu bili impresionirani. Toma Akvinski posebno je osudio to djelo u svojoj Summi theologiae, posvetivši mu pitanje 96, nazvavši ga "nezakonitim i uzaludnim" ("unlawful and futile").
