Baltičke obavještajne službe tvrde da Moskva planira napade na kritičnu infrastrukturu koristeći zarobljene bespilotne letjelice kako bi odgovornost pripisala Kijevu i oslabila potporu NATO-a.
Litvanska vojna obavještajna služba objavila je upozorenje da Rusija priprema operaciju pod lažnom zastavom, koristeći zarobljene ukrajinske dronove za napade na kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji. Cilj bi bio stvoriti dojam da iza napada stoji Ukrajina, što bi moglo poljuljati povjerenje saveznika i oslabiti podršku Kijevu.
"Govorimo o operaciji pod lažnom zastavom koja bi uključivala lažni ukrajinski dron... Jedan od ciljeva je da NATO počne da okleva i smanji podršku Ukrajini. Mogu da vas uverim da se to neće dogoditi", izjavio je litvanski ministar obrane Robertas Kaunas.
Upozorenje iz Litvanije stiglo je dan nakon što su njemačke vlasti pokrenule istragu o incidentu na aerodromu Leipzig/Halle. Tamo je u blizini ukrajinskog teretnog aviona Antonov, koji je prevozio vojnu municiju, pronađen dron s eksplozivom. Istraga je i dalje u tijeku, a njemačke vlasti nisu objavile tko stoji iza incidenta.
Novinar ARD-a specijaliziran za sigurnost Mihael Gečenberg naglasio je važnost utvrđivanja tko je upravljao letjelicom: "Kao i kod svakog incidenta sa dronom, najvažniji zadatak je utvrditi ko je bio njegov pilot. Identifikovanje pilota obično je ključno za utvrđivanje odgovornosti, posebno ako istražitelji ispituju i moguću povezanost sa ruskim hibridnim ratovanjem."
Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda sredinom srpnja 2026. godine potvrdio je da su obavještajne službe dobile informacije o planiranim napadima. "Dobili smo takve signale od naših obaveštajnih službi. Oni ne navode konkretnu lokaciju ili vreme, jer protivnik još nije završio planiranje, a mi znamo samo za sam plan ili metu", rekao je Nauseda za agenciju BNS.
Prema njegovim riječima, za napade bi se mogla koristiti "različita sredstva namenjena fizičkom oštećenju kritične infrastrukture... bilo šta što remeti rad tih objekata". Dodao je i da se "ovo planiranje odvija na najvišem nivou, praktično u Moskvi". Litvanija je preventivno pojačala zaštitu energetskih i prometnih čvorišta.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Vilniusu u srpnju 2026., letonski predsjednik Edgars Rinkevičs upozorio je saveznike na istu opasnost. "Informacije koje dobijamo iz Litvanije, Letonije i drugih država članica NATO-a ukazuju na različite pokušaje sabotaže i nastojanja da se oslabi bezbednost naših zemalja", rekao je.
Rinkevičs je poručio da će "naredni meseci, možda čak i cela naredna godina, biti odlučujući za bezbednost Baltika" te da Rusija "testira našu spremnost i budnost". Naglasio je: "Moramo biti spremni da odgovorimo na nove pretnje."
Kir Džajls, britanski stručnjak za ruske hibridne operacije iz londonskog instituta Chatham House, smatra da način na koji je Litvanija javno iznijela upozorenje ukazuje na postojanje konkretnih obavještajnih podataka. "Način na koji se ove informacije postepeno objavljuju ukazuje na to da obaveštajne službe imaju konkretna saznanja o novom obliku ruskog napada, a ne samo procenu hipotetičkog scenarija", rekao je za Denník N.
Džajls objašnjava i zašto je javno upozorenje ključno: "Ako je ovo potencijalna operacija pod lažnom zastavom, važno je preduhitriti dezinformacije i unapred upozoriti na njih. Mediji i donosioci odluka tada su pripremljeni za širenje lažnih informacija i manja je verovatnoća da će biti obmanuti."
Upozorio je i na dugoročne ruske ciljeve: "Rusija je više puta uspevala da stvori neizvesnost oko odgovornosti za pojedinačne incidente, uključujući pokušaje da sopstvene akcije pripiše Ukrajini. Takva konfuzija može da odloži donošenje odluka, što bi Rusiji potencijalno dalo značajnu prednost u situacijama u kojima je vreme presudno. Takođe može da posluži za podrivanje kredibiliteta Ukrajine i slabljenje podrške Kijevu, što predstavlja dugoročni ruski cilj."
Evropske sigurnosne službe bilježe promjenu prirode ruskih hibridnih operacija. Uz kibernetičke napade i dezinformacijske kampanje, sve su češći slučajevi fizičke sabotaže. Jedna od najozbiljnijih istraga odnosila se na pakete sa zapaljivim napravama koji su se 2024. godine zapalili u logističkim centrima u Leipzigu, Birminghamu i Poljskoj. Postojala je sumnja da je riječ o probnoj operaciji uoči planiranih napada na teretne avione koji lete prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Poljske vlasti sumnjaju da je operaciju organizirala ruska vojna obavještajna služba GRU, što Moskva negira.
Niz incidenata uključuje i oštećenja podmorskih električnih i telekomunikacijskih kablova u Baltičkom moru. Iako nekoliko slučajeva i dalje nije riješeno, ponovljeni incidenti naveli su NATO da početkom 2026. godine pokrene operaciju "Baltic Sentry" radi jačanja zaštite kritične infrastrukture i pojačanog nadzora regije. Glavni tajnik NATO-a Mark Rute tijekom posjeta Litvaniji u veljači 2026. izjavio je: "NATO čini Litvaniju bezbednijom, a Litvanija čini NATO snažnijim."
Džajls je zaključio da mnogi pojedinačni činovi sabotaže "deluju kao priprema ili izviđanje za velike poremećaje logističkih i komunikacionih mreža koje bi mogle da podrže širu rusku operaciju. Ključni zadatak obaveštajnih službi biće da prepoznaju trenutak kada se pripreme pretvore u stvarni napad."
