Povijesno nizak vodostaj Dunava doveo je jedinu mađarsku nuklearnu elektranu na rub obustave rada, a vlada u Budimpešti posegnula je za radikalnim mjerama, od gradnje kamenog praga do potapanja 80-metarskih barži.
Mađarska vlada pokrenula je hitnu intervenciju na Dunavu kako bi spasila nuklearnu elektranu Paks od potpunog gašenja, dovedenu na rub obustave povijesno niskim vodostajem uzrokovanim dugotrajnom sušom i toplinskim valovima. Premijer Péter Magyar u srijedu, 12. kolovoza 2026., objavio je video na Facebooku u kojem najavljuje početak radova već sljedećeg dana.
Postrojenje izgrađeno u sovjetsko doba, staro 44 godine, koristi vodu iz Dunava za hlađenje svoja četiri reaktora. Zbog kritično niskog vodostaja trenutno radi s tek nešto više od deset posto kapaciteta od 2000 megavata. Elektrana inače pokriva gotovo polovicu ukupne potrošnje električne energije u Mađarskoj, pa smanjena proizvodnja ozbiljno ugrožava energetsku stabilnost zemlje.
Magyar je upozorio da se situacija ne može više tretirati kao izolirani prirodni ekstrem. "Ovu izvanrednu situaciju više ne možemo smatrati jednokratnim prirodnim ekstremom", poručio je, dodavši kako je Dunav dao "dane, a ne mjesece".
Vlasti planiraju izgraditi riječni prag, nisku kamenu strukturu u koritu rijeke koja usporava tok i podiže razinu vode uzvodno. Dostava oko 145.000 kubičnih metara kamena počela je u srijedu navečer, a gradnja kreće u četvrtak, 13. kolovoza. Intervencija bi mogla podići Dunav i do jednog metra.
Istodobno, dvije teglenice duge 80 metara bit će prevezene u blizinu Paksa i po potrebi potopljene kako bi se razina vode kod rashladnih pumpi podigla za dodatnih 20 centimetara. Odluka o potapanju bit će donesena u petak, a Magyar je naglasio da se radovi moraju izvesti brzo da bi se izbjeglo potpuno gašenje elektrane.
Prema ukrajinskom portalu Telex, koji prenosi Europska pravda, prva faza gradnje praga između Paksa i mjesta Dunaszentbenedek zahtijevat će oko 35 tisuća kubičnih metara kamena, a druga još 110 tisuća. Projekt bi trebao osigurati da razina vode u rashladnom kanalu ne padne ispod minus 90 centimetara, što bi omogućilo puni rad elektrane. Jedna barža trebala je stići u Paks iz Mohača u srijedu navečer, a druga dan kasnije.
Rad Paksa pri smanjenom kapacitetu stoji mađarsko gospodarstvo do 50 milijardi forinti (oko 158 milijuna dolara) mjesečno, dok planirane intervencije na Dunavu koštaju oko šest milijardi forinti (oko 19 milijuna dolara), izvijestio je AP.
Mađarska nije usamljena u ovom problemu. Prošlog tjedna rumunjske su vlasti potopile četiri teglenice natovarene kamenjem u Dunav da bi preusmjerile vodu prema nuklearnoj elektrani Cernavodă, koja je već ugasila jedan od svoja dva reaktora. Slični problemi s rashladnom vodom zabilježeni su i u Francuskoj te Sloveniji, što upozorava na ranjivost europske nuklearne infrastrukture pred sve dužim i intenzivnijim sušama.
Podsjetimo, Mađarska je 6. kolovoza 2026. zbog vrućine uvela hitne mjere štednje električne energije.
