Dvije male tvrtke podnijele su tužbu u njujorškom trgovinskom sudu dan nakon što su nove carine od 10 do 12,5 posto stupile na snagu za 60 gospodarstava. Istovremeno, Trump prijeti EU dodatnim carinama zbog milijardenske kazne izrečene Googleu.
Dvije male američke tvrtke podnijele su u petak, 24. srpnja 2026., tužbu protiv Trumpove administracije zbog novih carina uvedenih na temelju Odjeljka 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, tvrdeći da predsjednik prekoračuje zakonske ovlasti. Tužba je podnesena u Sudu za međunarodnu trgovinu SAD-a u New Yorku, a za tvrtke je nastupila neprofitna pravna organizacija Liberty Justice Center, prema izvještaju agencije Yonhap.
Tužitelji su Burlap & Barrel, online trgovac sa sjedištem u New Yorku, i Collective Horology, trgovac sa sjedištem u Kaliforniji. Liberty Justice Center, koji je u ime tih tvrtki podnio tužbu, ista je organizacija koja je ranije uspješno osporio Trumpove hitne carine, koje je Vrhovni sud SAD-a ukinuo u veljači 2026. Tužba tvrdi da je Ured trgovinskog predstavnika SAD-a (USTR) djelovao "arbitrarno i hirovito" nametanjem gotovo jednakih carina na 60 materijalno različitih gospodarstava bez obrazloženog i dokazima potkrijepljenog objašnjenja.
Bijela kuća je 23. srpnja 2026. najavila nove carine od 10 i 12,5 posto na 60 trgovinskih partnera, uključujući Europsku uniju i Južnu Koreju, uz obrazloženje da te zemlje ne poduzimaju dovoljno mjera za zabranu uvoza robe proizvedene prisilnim radom. Carine su stupile na snagu u petak, istog dana kada je istekla prethodna 150-dnevna globalna carina od 10 posto. Tužba ističe da nove carine obuhvaćaju i zakonite uvoznike koji nemaju nikakve veze s prisilnim radom, uključujući male američke tvrtke s transparentnim lancima opskrbe.
Sara Albrecht, predsjednica i izvršna direktorica Liberty Justice Centera, izjavila je za Yonhap: "Prisilni rad je moralno neobranjiv, ali važan cilj ne daje vladi dopuštenje da ignorira zakon. Administracija je dopustila da jedna globalna carina istekne i odmah je zamijenila drugom prema drugačijem zakonu. Promjena zakona ne mijenja pravo. Svaka carinska ovlast ima granice i svaka administracija ih mora poštovati."
Upitan može li nova runda carina izdržati pravno preispitivanje, Trump je novinarima u Bijeloj kući rekao da su "te carine na snazi već dugo" i da su "odobrene godinama". Presuda Vrhovnog suda kojom su ukinute prethodne hitne carine nije mu se svidjela, ali je naglasio da administracija raspolaže "mnogim oblicima carina". Trump je branio svoju carinsku politiku tvrdnjom da je upravo zahvaljujući carinama u SAD investirano 19,2 bilijuna dolara, prema Yonhapu.
Istog dana Trump je na platformi Truth Social zaprijetio Europskoj uniji dodatnim carinama, ovoga puta zbog toga što je EU Googleu izrekla dvije novčane kazne ukupne vrijednosti preko milijardu dolara zbog nezakonitih trgovinskih praksi. "Europska unija platit će vrlo visoku cijenu za ovo nezakonito i krajnje neetično ponašanje, o čemu sam ih dosljedno upozoravao", napisao je Trump, dodavši da predviđa nametanje "znatne carine" u najranijem mogućem trenutku. Prema Politicu, dan ranije je i američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer upozorio da bi EU-jeva akcija protiv Googlea mogla ugroziti odnose bloka s Bijelom kućom.
Trumpova prijetnja dolazi u osjetljivom trenutku za transatlantske trgovinske odnose. Prema Politicu, EU je s olakšanjem dočekala što su nove carine od četvrtkove najave postavljene na 10 posto za europske izvoznike, što je u skladu s dogovorom Turnberry koji su Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potpisali jeseni 2025. i koji ograničava američke carine na uvoz iz EU na 15 posto. Međutim, Trumpova nova prijetnja putem društvenih mreža mogla bi najaviti moguće kršenje tog sporazuma. Sljedeći koraci američke administracije prema EU-u za sada nisu službeno najavljeni.
