Bivši analitičar CIA-e upozorava da su SAD i Izrael uvučeni u sukob bez strateškog plana, temeljen na isceniranim obavještajnim podacima, dok vojni poraz Izraela stvara opasnost od prve upotrebe nuklearnog oružja od 1962. godine.
Rej Mekgovern, bivši analitičar CIA-e s 27 godina iskustva u izradi Nacionalnih obavještajnih procjena, zajedno s profesorom Glenom Disenom ocijenio je da su Sjedinjene Države i Izrael uvučene u oružani sukob s Iranom bez ikakvog dugoročnog plana. U razgovoru na Disenovom YouTube kanalu, Mekgovern je izjavio da je Izrael već poražen u ratu s Teheranom i da prijetnja nuklearnom eskalacijom postaje stvarna po prvi put od Kubanske raketne krize.
Mekgovern je naglasio da je Marko Rubio, koji u administraciji Donalda Trampa obnaša dužnost državnog sekretara i savjetnika za nacionalnu sigurnost, javno potvrdio da je Izrael inicirao napade na Iran. Kako je objasnio, SAD se uključio preventivno, bojeći se iranskog protuudara na američke snage. Rubio trenutno objedinjuje dvije ključne pozicije, što ga čini jedinim filtrom kroz koji obavještajni podaci CIA-e i Vijeća za nacionalnu sigurnost dolaze do predsjednika.
Vojna akcija pokrenuta je u trenutku kad su diplomati bili nadomak dogovora. Prema Mekgovernovim riječima, omanski ministar vanjskih poslova posredovao je na sastanku u Ženevi 26. veljače 2026. s predstavnicima SAD-a i Irana. Već sljedećeg dana u Washingtonu je izvijestio potpredsjednika SAD-a da je Teheran spreman na značajne ustupke oko obogaćivanja uranija i da je prvi put pristao na međunarodne inspekcije. Te je navode omanski diplomat 27. veljače potvrdio i za televiziju CBS, no svega nekoliko sati poslije krenuli su udari na Iran. Mekgovern dodaje i optužbe iz Omana da su izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner obmanuli Trampa tvrdeći da se iranski režim nalazi u tranziciji.
"Dok SAD i Iran mogu preživjeti posljedice sukoba, za Izrael je ovo egzistencijalni rat u kojem je sva sredstva uložio na jednu kartu", naglasio je Mekgovern. Iran je, po njegovoj ocjeni, demonstrirao nadmoć u raketnim kapacitetima, naročito u hipersoničnom oružju s teškim bojevim glavama, potiskujući time izraelske i američke snage. Blokada Ormuskog tjesnaca izazvala je globalne ekonomske potrese i nagli rast cijena goriva, dok su baze SAD-a u zaljevskim zemljama pod stalnim iranskim udarima.
Disen i Mekgovern upozoravaju da guranje nuklearne sile u bezizlaznu situaciju otvara mogućnost upotrebe taktičkog ili strateškog nuklearnog naoružanja. Mekgovern se pritom pozvao na govor Džona F. Kenedija iz 1963. godine, u kojem je istaknuto da nuklearne sile ne smiju dovesti protivnika pred izbor između sramotnog povlačenja i aktiviranja nuklearnog arsenala. Ako se izraelske snage nađu pred potpunim kolapsom, premijer Benjamin Netanjahu mogao bi posegnuti za takozvanom "Samsonovom opcijom", koja podrazumijeva uništenje neprijatelja uz vlastitu propast.
Mekgovern povlači izravnu paralelu s pripremama za invaziju na Irak 2003. godine. Podsjetio je na izvještaj Odbora za obavještajne poslove američkog Senata iz lipnja 2008., u kojem je zaključeno da su podaci korišteni za opravdanje tog rata bili "nepotvrđeni, neosnovani, kontradiktorni ili nepostojeći". Citirao je i bilješku sa susreta šefa MI6 Ričarda Dirlava i premijera Tonija Blera 23. srpnja 2002., gdje piše da su se "obavještajni podaci i činjenice podešavali prema već donetoj politici". Tvrdi da se identičan model krivotvorenja informacija sada primjenjuje i na Iran.
Direktorica Nacionalnih obavještajnih službi Tulsi Gabard je u ožujku 2025., svjedočeći pod prisegom u Kongresu, potvrdila konsenzus svih 16 američkih obavještajnih agencija. Taj stav seže do Nacionalne obavještajne procjene iz 2007. koju je vodio Tomas Finger, a prema kojoj je Iran obustavio nuklearni program krajem 2003. i nikada ga nije obnovio, pri čemu je vjerska zabrana ostala na snazi.
Kad je postalo očito da vojna kampanja neće srušiti režim niti potaknuti ustanak, mete su postali civilni objekti, uključujući postrojenja za desalinizaciju i skladišta goriva. Mekgovern je izdvojio napad 28. veljače 2026. na Minab, gdje je u molitvenom skloništu poginulo 168 djevojčica u dobi od šest do 12 godina zajedno s roditeljima. Taj se udar dogodio u istom valu u kojem je u vlastitom domu ubijen dotadašnji iranski vrhovni vođa. Mekgovern je odbacio Trampove tvrdnje da su Iranci sami bombardirali školu, ocijenivši ih fizički i vremenski nemogućima, a odgovornost pripisao ministru rata Pitu Hegsetu. Hegset je ranije ukinuo jedinicu Pentagona za provjeru civilnih žrtava i izdao zapovijed da se "ne pokazuje milost".
Sukob je rezultirao potpunim urušavanjem sigurnosnog sustava SAD-a u Perzijskom zaljevu. Mekgovern otkriva da je Vladimir Putin samo dva dana nakon početka sukoba telefonom razgovarao s čelnicima arapskih zaljevskih država, poručivši im da su se američka sigurnosna jamstva pokazala bezvrijednima. Dan poslije, Sergej Lavrov je na skupu s arapskim liderima citirao beduinsku poslovicu da je "nemoguće jahati dvije kamile u isto vrijeme".
