Bivši glavni državni inspektor brani se sa slobode u slučaju kamenoloma, no Šincekove tvrdnje o mitu za toleriranje ilegalnog otpada još nisu dobile formalni status osumnjičenja
Bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić nije osumnjičenik u predmetu ilegalnog zbrinjavanja otpada u Gospiću, unatoč ozbiljnim optužbama Josipa Šinceka, prvoosumnjičenog u tom slučaju, da je od njega tražio 500.000 eura mita. Šincek je te navode iznio u svojoj dodatnoj obrani pred USKOK-om, no oni zasad nisu prerasli u formalni status osumnjičenja za Mikulića u tom predmetu.
Mikulić danas nije osumnjičenik u aferi Gospić, što otvara pitanje jesu li istražitelji provjerili Šincekove tvrdnje i, ako jesu, što su utvrdili. Iz USKOK-a nije stigao jasan odgovor o tome planira li se istraga proširiti i na bivšeg glavnog inspektora u vezi s tim navodima.
Mikulićevo uhićenje u studenome 2025. nije bilo povezano s aferom otpada u Gospiću, nego sa zasebnom USKOK-ovom istragom zbog sumnje na primanje mita u slučaju kamenoloma. Razriješen je od strane vlade 27. studenoga 2025., a tog istog dana USKOK je izdao nalog za njegovo uhićenje. Nakon toga, nekoliko dana kasnije, pokrenuta je istraga protiv njega i njegovog kuma Dragana Krasića.
U početku se spominjalo najmanje 120.000 eura mita, a USKOK je kasnije, kroz detalje iznesene u javnosti, obuhvatio ukupno najmanje 190.000 eura, te također meso, drvnu građu i građevinski materijal. Istražitelji sumnjaju da su novac i druge pogodnosti bili namijenjeni za stvaranje povoljnijeg okruženja za poslovne interese vlasnika kamenoloma, što bi uključivalo blaži pristup inspekcijskih službi i sprječavanje negativnih izvješća.
Josip Šincek, prvoosumnjičeni u slučaju ilegalnog zbrinjavanja oko 37.000 tona otpada, tvrdio je da je Mikulić od njega tražio oko pola milijuna eura kako bi Državni inspektorat "gledao kroz prste", odnosno omogućio nastavak nezakonitog zbrinjavanja otpada. Šincek je pritom također opisao kontakte s Mikulićem u Gospiću. Njegov odvjetnik javno je potvrdio da je branjenik iznio takve tvrdnje.
Bitno je istaknuti da su to navodi osumnjičenika izneseni u obrani, a ne sudski utvrđene činjenice. Mikulić je optužbe odbacio. Stoga ostaje nejasno kako je USKOK reagirao na te informacije i postoji li mogućnost proširenja istrage i optužnice protiv Mikulića.
Šincek je u posljednjim danima ponovno javno govorio o Mikuliću. Ustvrdio je i da mu je bivši glavni državni inspektor prijetio zatvorom te osvetom "velikih riba" bude li govorio. Te tvrdnje zasad su također samo Šincekovi navodi.
Istraga u predmetu ilegalnog otpada u međuvremenu je proširena na druge osobe, među kojima je i županijski službenik Jerko Kostelac, osumnjičen za nezakonitosti povezane s izdavanjem dozvola. Međutim, Mikulić se nije našao među osumnjičenicima u tom predmetu.
To samo po sebi ne ukazuje na to jesu li Šincekove tvrdnje potvrđene ili odbačene. Međutim, tvrdnja da je bivši glavni državni inspektor možda zatražio pola milijuna eura u zamjenu za toleriranje ilegalnog gospodarenja otpadom predstavlja ozbiljnu optužbu koja traži jasnu reakciju nadležnih tijela.
Mikulić je pušten iz istražnog zatvora 22. siječnja 2026., nakon što je u njemu proveo gotovo dva mjeseca zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Od kraja siječnja nalazi se u statusu branjenika sa slobode, dok se istraga o sumnji na primanje mita vezano za kamenolom nastavlja.
To što je Mikulić trenutačno na slobodi ne ukazuje na njegovu nevinost niti na okončanje istrage protiv njega. U istražnom zatvoru bio je zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, a nakon njihova ispitivanja taj je razlog prestao postojati. Trenutačno stanje je neuobičajeno: dok se protiv bivšeg glavnog državnog inspektora vodi istraga zbog sumnje na primanje mita u slučaju kamenoloma, druga optužba, koja je financijski još teža i odnosi se na navodno traženje 500.000 eura za toleriranje ilegalnog zbrinjavanja otpada, još nije dovela do njegovog formalnog statusa osumnjičenika u predmetu Gospić.
