Predsjednik je na obilježavanju 31. obljetnice VRO 'Oluja' naglasio važnost svjedočanstava branitelja, kritizirao reviziju povijesti iz Srbije i otvorio pitanja o rastućim izdacima za obranu.
Predsjednik Republike Zoran Milanović istaknuo je u srijedu, na obilježavanju 31. obljetnice VRO "Oluja", ključnu ulogu branitelja i neprocjenjivu važnost njihovih svjedočanstava. Na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, održanoj 5. kolovoza 2026., posebno je pozdravio praksu, uvedenu 2012. godine, da se na svečanosti u ime branitelja obraća upravo jedan od njih.
"Ta praksa traje do danas i jako je dobra jer se u stvari od branitelja, onih koji su sudjelovali u tim operacijama, najtočnije i najvjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije, može čuti što se događalo. Svi mi ostali smo dopuna", rekao je Milanović, prenosi Prigorski.
U svom govoru, predsjednik se osvrnuo i na Hrvate u Bosni i Hercegovini, naglasivši neraskidivu povezanost u ratu. "Hrvatski narod u BiH u tim je godinama rata vodio zajednički rat s hrvatskim narodom u Hrvatskoj. Neizazvan, nametnut, težak, neperspektivan tih godina, bez pomoći, čak i bez ozbiljnije verbalne pomoći, a kamoli materijalne pomoći", istaknuo je.
Komentirajući odnose sa susjedima, posebno se osvrnuo na stalne pokušaje revizije povijesti koji dolaze iz Srbije. "Cijelo vrijeme slušamo jedno te iste besmislice i reviziju povijesti", rekao je Milanović, dodavši kako ne treba reagirati na svaku provokaciju. "Povijest je vrsta interpretacije koja može biti poštenija ili nepoštenija. Nekako vjerujem da je naša interpretacija povijesti poštena, ali opet, ja sam subjektivan, ja sam predsjednik Hrvatske, ja sam Hrvat. I nije nužno da svatko povijest vidi na isti način, ali isto tako mislim da ne bismo trebali reagirati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava, dolazit će cijelo vrijeme."
Ipak, upozorio je da se treba usredotočiti na materijalne prijetnje. "Kad se Srbija naoružava uz pomoć i direktnu asistenciju nekih od naših formalnih ili neformalnih saveznika, moramo se pitati je li to poštena igra, koliko nas to košta, koliko će nas još koštati", naglasio je predsjednik.
U kontekstu globalnih napetosti, poput ruske agresije na Ukrajinu i napada SAD-a i Izraela na Iran, Milanović je progovorio o rastućim zahtjevima za vojne izdatke. Osvrnuo se na tzv. Fergusonovo pravilo, prema kojem je vrijeme za oprez kada se kamate na javni dug države izjednače s izdvajanjima za obranu. Istaknuo je da su tu granicu prešle Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija i Italija, dok Njemačka još nije, a prešla ju je i Hrvatska.
Postavio je pitanje što znači potencijalno povećanje izdvajanja s trenutačnih dva na pet posto BDP-a. "Znači li to da sam dva i pol puta jači ili da sam samo toliko više novaca potrošio", upitao je. "Taj novac neće ići u, sad ću biti stereotipan, škole, vrtiće, javnu potrošnju, javni standard, kvalitetnija sveučilišta, ići će u njemačko, francusko i američko oružje. Zašto? To su pitanja koja imamo pravo i obavezu javno postaviti jer udaraju na naš džep."
Govoreći o budućnosti Oružanih snaga, Milanović je posebno istaknuo načelnika Glavnog stožera, Tihomira Kundida, kao posljednjeg u nizu zapovjednika s izravnim borbenim iskustvom iz Domovinskog rata. "Nijedan načelnik Glavnog stožera nijedne NATO države nije vodio bojnu u napadu, dok naš načelnik Tihomir Kundid jest", rekao je predsjednik, dodavši da zato ima njegovo povjerenje.
"On je zadnji te vrste. Kada ode u mirovinu, po zakonu i Ustavu, sljedeći načelnik Glavnog stožera, više po zakonitosti i sili godina i biologiji, neće biti takav čovjek. Bit će netko novi", izjavio je Milanović. Poručio je kako se vojska, da bi ostala pobjednička, mora okrenuti izazovima novog vremena. "To nisu samo sustavi o kojima svi mi pričamo, to su neki drugi modeli, asimetrični, davidovski protiv Golijata načini borbe, i tu nećemo ići dalje samo potrošnjom, koju treba pozdraviti jer bez potrošnje i ulaganja nema ničega, nego i promišljanjem, skepsom", zaključio je predsjednik.
