Viktor Kruhlov, direktor jedne od najvećih ukrajinskih dječjih izdavačkih kuća Ranok, teško je susprezao suze dok je gledao kako se gomile njegovih knjiga pretvaraju u pepeo. "To je užasan prizor vidjeti knjige kako gore", rekao je Kruhlov. Ruski napad dronom na skladište Ranoka u Harkivu 1. kolovoza 2026. uništio je oko 8 milijuna knjiga, što je najteži udarac ukrajinskoj izdavačkoj industriji u četverogodišnjem ratu.
Izdavači navode da je u napadima na skladišta posljednjih mjeseci uništeno više od 10 milijuna knjiga, ugrožavajući sektor koji je na početku sukoba bilježio rast potražnje za literaturom na ukrajinskom jeziku. Kruhlov, čija tvrtka tiska otprilike jednu trećinu udžbenika za ukrajinske škole, uvjeren je da napad nije bio slučajan. "Ovo je bio namjerno planirani napad na skladište knjiga", izjavio je, opisujući kako je prvu eksploziju u skladištu pratio još jedan udar na istom mjestu nekoliko trenutaka kasnije.
Napad na identitet djece
Napadi na skladišta knjiga i tiskare duboko su odjeknuli u zemlji koja rat vidi kao borbu za nacionalni opstanak. Ministar obrazovanja Ukrajine Andrii Butenko opisao ih je kao pokušaj uništavanja ukrajinskog jezika, povijesti i sjećanja, odnosno "sve iz čega raste identitet naše djece". Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta dovodio u pitanje odvojenost ukrajinske državnosti, tvrdeći da su Rusi i Ukrajinci jedan narod.
Osim simboličkog utjecaja, napadi na izdavaštvo ilustriraju rastuće ekonomske troškove rata koji se sve više definira upravo izdržljivošću. Yevhen Shyrynos, glavni urednik izdavačke kuće BookChef, svjedoči razmjerima gubitaka. Njegova je tvrtka u ruskom napadu na Kijev 2. srpnja 2026. izgubila oko 800.000 knjiga, većinu svog inventara, a dodatnih 100.000 knjiga uništeno je kada je pogođeno njihovo rezervno skladište u napadu ovog tjedna. "Postoje znakovi krize na tržištu. Još ne znamo kako će se situacija razvijati", rekao je Shyrynos, dodajući da sve "ovisi o ukupnoj ekonomskoj situaciji Ukrajine".
Ekonomija "borbe za opstanak"
Ukrajinsko gospodarstvo pokazalo je otpornost tijekom rata, prilagođavajući se nestancima struje, manjku radne snage i opetovanim napadima na infrastrukturu. Međutim, godišnji ekonomski učinak od otprilike 215 milijardi USD (oko 275 milijardi SGD) ostaje otprilike petinu ispod razine prije invazije. "U suštini, to je borba za opstanak, tko god može izdržati najduže", rekla je Olga Pindyuk, ekonomistica iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.
Anketa kijevskog Centra za ekonomsku strategiju objavljena 5. kolovoza 2026. smanjila je medijalnu prognozu rasta za sljedeću godinu na 1,1 posto s prethodnih 2,4 posto. Ukrajinsko gospodarstvo poraslo je za otprilike 1,8 posto u 2025. godini. Danylo Hetmantsev, šef parlamentarnog odbora za poreze, opisao je teško stanje: "Svaki dan susrećem poduzetnike i nije bilo takvog očaja zbog gubitaka ... od 2022. Gospodarstvo trenutno trpi značajne gubitke."
Rast potaknut obranom, dok sve ostalo stagnira
Obrambeni sektor jedino je područje značajnog rasta zbog ogromne potražnje s bojišta. Oko 60 posto državne potrošnje u 2026. namijenjeno je obrani. Središnja banka očekuje da će obrambena industrija ove godine doprinijeti s 1,4 postotna boda ukupnom gospodarskom rastu od 1,8 posto, što znači da ostatak ekonomije u biti stagnira. Poljoprivredni sektor, koji čini većinu ukrajinskog izvoza, posebno je pogođen. Ministar poljoprivrede Taras Vysotskyi upozorio je da bi ruski napadi na crnomorsku lučku infrastrukturu mogli koštati poljoprivredni sektor između 1,5 i 3 milijarde USD u 2026.
Izdavaštvo se suočava s jedinstvenim izazovima jer proizvodnja knjiga može trajati od 6 do 18 mjeseci. Nakon ranog ratnog procvata potaknutog potražnjom za naslovima na ukrajinskom i zabranom ruskog uvoza, izdavači se sada suočavaju s rastućim troškovima tiska, koji su u posljednje dvije godine porasli za otprilike 40 posto. Shyrynos očekuje daljnju stagnaciju: "Zapravo, svi naši sektori će stagnirati i propadati dok rat ne završi. Rat je ogroman, bezdan koji proždire sva sredstva koja mu dodijeliš."