Mladi chefovi otkrili zašto je tradicija važnija nego ikad
Projekt Uplift okupio je pet izvrsnih kuhara i kuharicu na masterclassu dalmatinske kuhinje, gdje su raspravljali o tajnama starih recepata i važnosti lokalnih namirnica.
Projekt Uplift okupio je pet izvrsnih kuhara i kuharicu na masterclassu dalmatinske kuhinje, gdje su raspravljali o tajnama starih recepata i važnosti lokalnih namirnica.
Dok su naše bake nekada padale u očaj zbog praznovjerja da se dječaka ne smije dodirnuti metlom, danas se mladi hrvatski chefovi s jednakim žarom bore za očuvanje jedne drugačije, ali jednako vrijedne tradicije, one gastronomske. Pet odabranih kuhara i kuharica iz cijele Hrvatske sudjelovalo je u trodnevnom masterclassu u sklopu projekta "Uplift, prijatelj hrvatske kuhinje", gdje su otkrili koliko se znanja krije iza naizgled poznatih dalmatinskih klasika.
Projekt koji je pokrenuo Mastercard s ciljem očuvanja i promocije hrvatske gastronomske baštine privukao je čak 125 prijava. Članovi radne skupine na čelu s chefom Marinom Medakom odabrali su petero polaznika. Među njima su se našli Antonio Banovac, chef iz Splita koji je stažirao u restoranu Milka u Kranjskoj Gori nagrađenom s dvije Michelinove zvjezdice, te Duje Glušević, mladi chef koji na suvremen način interpretira tradiciju otoka Brača.
Pridružili su im se Stella Pasek, šefica kuhinje Konobe Jakan u Vulića Dolcu, Ante Jonjić, chef dubrovačkog restorana Pinos, i Dino Grnja, kuhar u hotelu Materra u Čepinu. Svi su već imali ozbiljno profesionalno iskustvo, no nitko nije očekivao da će tri dana raspravljati o detaljima poput duljine mariniranja ribe ili redoslijeda dodavanja sastojaka.
Tijekom masterclassa obrađeno je šest dalmatinskih jela: brudet, pašticada, crni rižot, riblja juha, riba na gradele s blitvom i marinirana riba. Cilj nije bio pokazati jedan ispravan način pripreme, već objasniti zašto su određeni postupci postali dio recepta. "Sudjelovanje u projektu ispunilo je sva moja očekivanja i čak ih produbilo. Prvi put sam, primjerice, kuhala tradicionalni recept za pašticadu, što je bilo izvrsno iskustvo", izjavila je Stella Pasek za Telegram.hr.
Mladi chefovi složni su u stavu da bez prošlosti nema ni budućnosti u kuhinji. "Hrvatsku kuhinju trebamo promovirati kroz lokalne proizvode. Upravo oni čine razliku i daju identitet svakom jelu", rekao je Duje Glušević. Dino Grnja dodaje kako je shvatio da "bez tradicije nema ni suvremene kuhinje".
Ante Jonjić, koji je odrastao u Imotskoj krajini uz obiteljske recepte, ističe osobnu notu: "Svako jelo mora imati emocije i neku prošlost u sebi." Upravo ta filozofija stoji iza višegodišnje inicijative koja će tijekom pet godina obuhvatiti različite hrvatske regije i njihove priče.
Dok se u kuhinji njeguje tradicija, u obiteljskom životu neka su se stara vjerovanja zadržala kao kulturne zanimljivosti. Primjerice, u mnogim krajevima Hrvatske i Balkana vjerovalo se da se dječaka nikako ne smije udariti metlom jer bi to moglo zaustaviti njegov rast. Iako za to nema znanstvenog objašnjenja, etnolozi smatraju da su takva praznovjerja imala praktičnu svrhu, odvratiti odrasle od kažnjavanja djece predmetima iz kućanstva.
Metla se u tradicionalnoj kulturi smatrala simbolom doma i obiteljskog sklada, a vjerovanja vezana uz nju prenosila su se desetljećima. Danas su ta nepisana pravila prije svega podsjetnik na način života naših predaka i dio su bogate kulturne baštine.
