Mladi šišmiši na letačkom treningu
Toplo vrijeme i neuigrani letači veličine dlana sve češće završavaju u domovima, no stručnjaci poručuju da nema razloga za paniku i daju jednostavne upute za postupanje.
Toplo vrijeme i neuigrani letači veličine dlana sve češće završavaju u domovima, no stručnjaci poručuju da nema razloga za paniku i daju jednostavne upute za postupanje.
Nekoliko posljednjih tjedana Zagrepčani sve češće u svojim domovima nailaze na neočekivane goste. Riječ je o šišmišima koji, potaknuti toplim vremenom, sve više ulijeću u kuće i stanove. Iako susret s njima može biti iznenađujuć, stručnjaci ističu kako strah nije opravdan.
Zabrinutost građana najbolje se očituje u brojkama o cijepljenju protiv bjesnoće. Lani je u cijeloj Hrvatskoj zbog kontakta sa šišmišima cijepljeno 75 osoba. Samo u prva dva mjeseca ove godine, na području Zagreba cijepile su se već 23 osobe. No, to ne znači da su ih sve šišmiši i ugrizli.
"Ti slučajevi su vam zapravo jako rijetki. Recimo, od ova 23, mislim da je bilo svega par da znaju da ih je ugrizao šišmiš", objasnila je za RTL Danas Nika Lazić, epidemiologinja iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Razlog povećane aktivnosti krije se u životnom ciklusu ovih letećih sisavaca. Približavanjem jeseni mladi šišmiši prolaze kroz fazu učenja letenja, a visoke temperature ih brzo iscrpljuju.
"Sada, što smo bliže jeseni, imamo te mlade šišmiše koji uče letjeti pa tu imamo dosta gubljenja. Oni u tom svom hiru, dok uče i dok još nemaju savladan let, ulijeću svuda", pojasnio je Tvrtko Mataušić, veterinar u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
U Zagrebačkom oporavilištu za divlje životinje ove je godine zbrinuto 50-ak šišmiša, što dodatno svjedoči o njihovoj pojačanoj prisutnosti.
Stručnjaci imaju jasan i jednostavan savjet: ostanite mirni i omogućite životinji izlaz. Nikako ih ne treba hvatati golim rukama niti ih silom tjerati.
"Prva stvar, otvorio bih sve raspoložive prozore ili izlaze iz kuće da ta životinja, dok leti, može i izletjeti negdje", savjetuje Mataušić.
Jedna od najvećih briga građana je hoće li ih šišmiš ugristi. Stručnjaci umiruju da je to malo vjerojatno. "Šišmiš ima tako male zube da većina vrsta koje su nam u blizini ne može uopće probiti kožu", istaknula je Mirna Mazija, predsjednica udruge za zaštitu šišmiša Tragus. Vrsta koja se najčešće može naći u stanovima je patuljasti šišmiš, mnogo manji od najveće hrvatske vrste, velikog večernjaka, kojeg se može vidjeti samo na udaljenim lokacijama poput Brijuna i Kornata.
Što se tiče vampirskih šišmiša, oni nisu mit, ali žive daleko od Hrvatske. "To nije mit. Ima vam u Južnoj Americi ta vrsta vampir šišmiša. To su šišmiši koji dođu, naprave ranicu i liču zapravo krv svoje žrtve, plijena ili kako već", objasnio je Mataušić te potvrdio da ponekad znaju napasti "čak i ljude".
Ipak, za strah u Hrvatskoj nema razloga. Dodatnu sigurnost pruža podatak da u Europi nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće nakon ugriza šišmiša. Unatoč tome, u slučaju bilo kakvog bliskog kontakta ili sumnje na ugriz, građani se trebaju javiti zdravstvenim službama i postupiti prema njihovim uputama.
