Mladićev bijesni plan nakon Oluje: 80.000 vojnika
Operacija Vaganj-95 predviđala je povratak Grahova i Glamoča te zauzimanje Kupresa i Livna, no hrvatska ofenziva pomrsila je račune srpskom generalu.
Operacija Vaganj-95 predviđala je povratak Grahova i Glamoča te zauzimanje Kupresa i Livna, no hrvatska ofenziva pomrsila je račune srpskom generalu.
Ratko Mladić, srpski general, planirao je 5. kolovoza 1995. u 6 sati ujutro pokrenuti operaciju pod nazivom Vaganj-95. Namjera je bila da se s približno 80.000 vojnika Vojske Republike Srpske i Srpske vojske Krajine vrate Grahovo i Glamoč te zauzmu Kupres i Livno, a krajnji cilj bio je spajanje u jedinstvenu državu. Plan je, međutim, osujećen jer je hrvatska Oluja započela dan ranije.
Ovaj podatak o ofenzivnoj operaciji srpskih snaga protiv Republike Hrvatske i oslobođenih dijelova Bosne i Hercegovine malo je poznat javnosti. Mladić je 1. kolovoza 1995. donio odluku o napadu preko Slunja i s područja Ogulina, s ciljem otvaranja koridora spasa širine dvadesetak kilometara prema Bihaću.
Mladić je bio svjestan da hrvatske snage pripremaju napad na Knin, pa je tamo otputovao kako bi ohrabrio srpske suborce obećanjem o skorom protunapadu. Na okupljanju u Bosanskom Petrovcu 30. srpnja 1995., gdje su se sastali vojni zapovjednici dviju srpskih vojski predvođeni Mladićem i generalom Dušanom Lončarom iz Knina, iznio je svoje namjere.
Uz pojašnjenje operacije Vaganj, naglasio je da akcije istodobno moraju započeti i na istoku i na jugu. Njegove riječi sa sastanka prenosi Dnevno.hr:
"Jedinice Drinskog, Istočnobosanskog i Hercegovačkog korpusa odmah će krenuti u napad dolinom Neretve, ka Metkoviću i moru... da se na više mesta razvuku ustaške snage, nanese udarac na najosetljivijim mestima, tako da se zauvek ustašetine nateraju da razmisle kad će da se odluče za rat sa Srbima..."
Akcija Vaganj 95, koja je na kraju završila srpskim porazom, nije bila nimalo bezazlena. Počela je 13. kolovoza 1991. kod Grahova, a intenzivne borbe uz sudjelovanje topništva, zrakoplovstva, oklopništva i diverzanata trajale su tri dana.
Snage bosanskih Srba, čije su udarne postrojbe bile Druga drinska pješačka brigada, 65. zaštitni puk i 10. diverzantski odred, pokušale su osvojiti važan prijevoj Derale. Cilj je bio ulazak u Grahovo i stvaranje položaja za daljnje napredovanje prema Livnu i Kninu.
Već prvog dana teških borbi Hrvatska vojska pretrpjela je gubitke od 20 poginulih i 50 ranjenih pripadnika. No, upornom obranom i brzim protunapadom, koji je pokrenut prije 9 sati ujutro istog dana, hrvatske snage dokazale su nadmoć nad srpskim postrojbama i nanijele im poraz.
