Temperatura mora na dubrovačkom području približava se prošlogodišnjem rekordu, a dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo detaljno opisuje lančanu reakciju globalnog zatopljenja, od invazivnih vrsta do prodora mora u Neretvu.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, temperatura mora u Dubrovniku u ponedjeljak je dosegla 29,1 Celzijevih stupnjeva, što je blizu prošlogodišnjeg rekorda od 29,7 stupnjeva. Još ekstremnija vrijednost izmjerena je na Malom jezeru na otoku Mljetu, gdje je more zagrijano na čak 30,7 Celzijevih stupnjeva.
Ovi podaci potvrđuju nastavak zabrinjavajućeg trenda zagrijavanja Jadrana, čije posljedice znanstvenici već bilježe duž cijele hrvatske obale i u unutrašnjosti.
Dr. sc. Natalija Dunić, znanstvenica iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) u Splitu, ukazuje na dramatične promjene u morskom ekosustavu. "Porast temperature mora utječe na morski svijet pa danas imamo strane vrste, među njima i neke invazivne, koje su ovdje ostale", upozorava Dunić.
Tropske vrste, koje su prije balastnim vodama ili same dospijevale u Jadransko more, ranije nisu mogle preživjeti zimu. Sada su uvjeti toliko povoljni da se u Istri, primjerice, rebraši uspješno razmnožavaju i preživljavaju hladno razdoblje. Uz njih, ronioci se u dubrovačkom akvatoriju sve češće susreću s napuhačama i vatrenjačama, poznatima i kao ribe lavovi.
"Posljedice globalnog zatopljenja su ove godine zastrašujuće. Pogledajte ovih dana niske vodostaje rijeka", ističe Dunić, povezujući morske i kopnene fenomene.
Pozornost javnosti privukla je i pojava meteoroloških tsunamija na Jadranu. Za razliku od klasičnih tsunamija uzrokovanih potresima ili klizištima, meteotsunamiji su povezani s naglim atmosferskim promjenama. "Kad govorimo o meteotsunamiju, trebaju se pogoditi okolnosti i, za razliku od uragana, jako teško ih je prognozirati", objašnjava Dunić. Kada se poklope oscilacije tlaka, smjer oluje i specifičan oblik zaljeva kakav postoji u Veloj Luci ili Malom Lošinju, može doći do izraženih valova.
Snažne ljetne oluje, poput onih zabilježenih u srpnju, izravna su posljedica globalnog zatopljenja. Dunić opisuje mehanizam: "Imate prodor arktičkog zraka od minus pet, šest ili minus 15 stupnjeva, na tri, četiri ili pet tisuća metara visine, dok je na površini 38 Celzijevih stupnjeva. Ogromne razlike temperatura i tlakova na tlu i na visinama ubrzavaju vertikalna strujanja i dolazi do snažnijeg smicanja zraka."
Neovisna mreža znanstvenika MedECC, posvećena klimatskim promjenama u sredozemnom bazenu, izradila je posebno izvješće s alarmantnim predviđanjima. Prema njihovim analizama, do 2040. godine prosječna temperatura bit će 2,2 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske razine. Za svaki stupanj zagrijavanja, količina oborina smanjit će se za četiri posto.
"Na porast razine mora u Sredozemnom moru najviše utječu otapanje europskih ledenih vrhova i povišenje temperature. Gledajući svjetska mora, Sredozemno more u znanstvenim krugovima nazivamo 'hot spot' kad je u pitanju porast temperatura", navodi Dunić. Do 2100. godine razina mora mogla bi porasti za više od 90 centimetara, a čak 40 posto endemskih ribljih vrsta moglo bi nestati.
Dokument "Plan pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro Stari grad Dubrovnik" otkriva da je godišnji porast razine mora u Dubrovniku ubrzao s 0,83 milimetra na 3,62 milimetra godišnje. Autori upozoravaju na sve veći rizik od poplava i erozije, uključujući mogućnost prodora mora u kanalizacijski sustav Starog grada.
Zaslanjivanje vode i tla već uzrokuje gubitak poljoprivrednog zemljišta. Laboratorij za fiziku mora IZOR-a proveo je istraživanja na rijeci Neretvi koja su potvrdila negativan utjecaj na bioraznolikost i poljoprivrednu proizvodnju. "U terenskim istraživanjima od ušća Neretve do Metkovića utvrdili smo prodiranje mora sve do samog grada Metkovića. Ne događa se to kroz čitavu godinu, nego sezonski i ovisno o okolnostima, jer do toga neće doći kad padaju kiše, ali nedvojbeno je da u ljetnim i jesenskim razdobljima more dolazi sve do Metkovića", zaključuje Dunić.
