Most traži poništenje dozvole za VE Dazlina
Grmoja i Klarić upozoravaju na trgovinu prostorom, ugrožavanje prirode i mizernu korist za lokalnu zajednicu.
Grmoja i Klarić upozoravaju na trgovinu prostorom, ugrožavanje prirode i mizernu korist za lokalnu zajednicu.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja i član Predsjedništva stranke Mihovil Klarić zatražili su u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., poništenje građevinske dozvole za vjetroelektranu Dazlina. Na konferenciji za medije u Šibeniku ustvrdili su da dozvola ima niz manjkavosti te da je izdana na dan zatvaranja javne rasprave, što dovodi u pitanje njezinu svrhu.
Klarić je podsjetio da je Most još prije otprilike dva mjeseca na istom mjestu govorio o utjecaju potencijalne vjetroelektrane na lokalno stanovništvo. U međuvremenu je objavljen prijedlog Prostornog plana Šibensko-kninske županije koji na području Dazline predviđa gradnju upravo takvog objekta.
"Građani su dali svoje prijedloge i primjedbe, a javna rasprava je zatvorena 23. srpnja. Međutim, tog istog dana izdana je građevinska dozvola za gradnju VE Dazlina. Možemo se s pravom pitati je li ta javna rasprava bila samo predstava za javnost", izjavio je Klarić. Dodao je kako je tužba na 14 stranica već napisana te da stranka traži poništenje dozvole.
Nikola Grmoja naglasio je da je hrvatski prostor jedna od najvećih nacionalnih vrijednosti. "Iz ovog primjera vidimo kako se poneki prema tom prostoru odnose. Zapitao bih se stoje li iza ovog projekta donatori HDZ-a, jer ne želimo dopustiti da oni koji isključivo gledaju svoje privatne ili stranačke interese, na ovakav način trguju hrvatskim prostorom", rekao je Grmoja.
Posebno je problematizirao ekonomsku korist za lokalno stanovništvo. "Po kilovatu proizvedene električne energije, lokalnoj zajednici ostaje jedna lipa. Je li to vrijedno ovakvog trgovanja najvrijednijim resursom kojeg imamo?", upitao je.
Grmoja je upozorio i na širi kontekst ulaganja u obnovljive izvore energije. "Investitori u vjetroelektrane u roku od pet godina vrate svoju početnu investiciju, a svi mi preko računa plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije. Ne bih imao ništa protiv toga da mi kao zajednica odvajamo nešto od čega će svi imati koristi, ali vjetroelektrane su strani proizvod, investitori su uglavnom stranci i većina novca odlazi vani", ustvrdio je.
Most traži i izmjenu pravila o udaljenosti vjetroturbina od naseljenih mjesta. Prema važećem prostornom planu, najmanja udaljenost iznosi 800 metara, no Klarić ističe da je to pravilo doneseno u vrijeme kada su turbine bile znatno niže. "Tražimo da se, po uzoru na Njemačku, uvede pravilo prema kojem udaljenost od naselja mora biti deset puta veća od visine turbine. Ako je turbina visoka 200 metara, minimalna udaljenost od naseljenog mjesta mora biti dva kilometra", istaknuli su Grmoja i Klarić.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se područje planirane gradnje nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000, u zoni posebne zaštite ptica poput zlatovrane, malog vranca i surlog orla. Mostovci stoga traže izradu nove, neovisne studije utjecaja na okoliš jer je postojeća rađena 2022. godine. Tada je na području županije radilo sedam vjetroelektrana, a u međuvremenu su puštene u rad još dvije.
