Predsjednik Mosta Nikola Grmoja i član Predsjedništva Mihovil Klarić zatražili su u ponedjeljak poništenje građevinske dozvole za VE Dazlina, tvrdeći da je izdana na dan zatvaranja javne rasprave i da lokalna zajednica od projekta neće imati koristi.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja i član Predsjedništva te stranke Mihovil Klarić u ponedjeljak su u Šibeniku zatražili poništenje građevinske dozvole za izgradnju vjetroelektrane Dazlina. Kao glavni razlog navode niz manjkavosti u postupku, a posebno ističu sumnjivu vremensku podudarnost izdavanja dozvole i zatvaranja javne rasprave o prijedlogu prostornog plana Šibensko-kninske županije.
Mihovil Klarić podsjetio je da su građani tijekom javne rasprave, koja je zatvorena 23. srpnja 2026. godine, iznosili svoje prijedloge i primjedbe. No, istog dana izdana je građevinska dozvola za VE Dazlina, što je za Mostovce jasan znak da dijalog sa zajednicom nije bio iskren.
"Po njemu se na području županije predviđa izgradnja novih vjetro i solarnih elektrana. Na ovom istom mjestu već smo pričali o potencijalnoj vjetroelektrani Dazlina i utjecaju koji bi imala na lokalno stanovništvo, a novi prostorni plan baš na tom mjestu predviđa gradnju vjetroelektrane", izjavio je Klarić za HRT.
"Međutim, tog istog dana izdana je građevinska dozvola za gradnju VE Dazlina. Možemo se s pravom pitati je li ta javna rasprava bila samo predstava za javnost. Mi tražimo poništenje građevinske dozvole zbog niza manjkavosti."
Najavio je i da je tužba za poništenje, duga 14 stranica, već napisana.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja otišao je korak dalje, otvoreno propitujući motive i pozadinu cijelog projekta. "Zapitao bih se stoje li iza ovog projekta donatori HDZ-a, jer ne želimo dopustiti da oni koji isključivo gledaju svoje privatne ili stranačke interese, na ovakav način trguju hrvatskim prostorom", rekao je Grmoja.
U fokus je stavio i ekonomsku računicu za lokalnu zajednicu. Naglasio je kako po kilovatu proizvedene električne energije lokalnoj zajednici ostaje tek jedna lipa. "Je li to vrijedno ovakvog trgovanja najvrijednijim resursom kojeg imamo?", upitao se.
Grmoja je istaknuo i širi problem modela financiranja obnovljivih izvora energije. "Isto tako, investitori u vjetroelektrane u roku od pet godina vrate svoju početnu investiciju, a svi mi preko računa plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije. Ne bih imao ništa protiv toga da mi kao zajednica odvajamo nešto od čega će svi imati koristi, ali vjetroelektrane su strani proizvod, investitori su uglavnom stranci i većina novca odlazi vani", ustvrdio je.
Posebnu zabrinutost Mostovci izražavaju zbog lokacije planirane gradnje. Područje VE Dazlina nalazi se unutar ekološke mreže Natura 2000, točnije na području posebne zaštite ptica. Među vrstama koje tamo obitavaju su zlatovrana, mali vranac i suri orao. Stoga od nadležnih institucija traže provedbu neovisne studije utjecaja na okoliš.
