Mrak nad Dunavom: Europske metropole uvode redukcije struje
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava i problema s hlađenjem nuklearki, Budimpešta i Bukurešt uvode redukcije rasvjete. Rumunjska je proglasila izvanredno stanje.
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava i problema s hlađenjem nuklearki, Budimpešta i Bukurešt uvode redukcije rasvjete. Rumunjska je proglasila izvanredno stanje.
Dugi period ekstremnih vrućina ispraznio je korita velikih europskih rijeka, a posljedice su sve vidljivije na ulicama velikih gradova. Zbog niskog vodostaja Dunava koji prijeti gašenjem reaktora u nuklearnim elektranama, mađarske i rumunjske vlasti poduzele su hitne mjere štednje električne energije, uvodeći redukcije javne rasvjete.
Rumunjska je do kraja mjeseca proglasila izvanredno energetsko stanje. U Bukureštu je dekorativna rasvjeta potpuno isključena, a ulična je smanjena za trećinu, zbog čega je grad utonuo u polumrak. "Čini se da smo stigli do ove točke zbog loših odluka koje su donošene vezano za klimatsku krizu koja traje desetljećima", komentirao je za N1 Srbija stanovnik Mirče.
Ni Budimpešta nije pošteđena. Grad poznat po spektakularnim panoramama ugasio je mnoga svjetla, što je izazvalo nezadovoljstvo kod dijela posjetitelja. "Veoma sam razočarana jer u Budimpeštu dolazim jednom u životu i sinoć sam se popela na brdo i čekala da se svjetla upale. Ali ništa se nije dogodilo. Bila sam tako razočarana", izjavila je Silke Šnajders, turistkinja iz Njemačke.
S druge strane, odluke o restrikcijama naišle su na odobravanje lokalnog stanovništva. "To je minimalna, minimalna reakcija na cijelu ovu situaciju. Potpuno odobravam i podržavam ovo", rekao je Peter Hajmasi, stanovnik Budimpešte. Njegova sugrađanka Andrea Viktorija Orban složila se i dodala: "Mislim da je to veoma dobra stvar u postojećoj situaciji. To je veoma odgovorna odluka za primjer."
Uzrok problema leži u nemogućnosti hlađenja nuklearnih reaktora. U Paksu, jedinoj mađarskoj nuklearnoj elektrani, radi samo jedan reaktor jer razina Dunava nije dovoljna za hlađenje svih. Ta elektrana inače opskrbljuje oko 40 posto mađarskih potreba za strujom. Slična situacija je i u rumunjskoj nuklearki Černavoda, gdje također radi samo jedan reaktor. Rumunjske vlasti poduzele su dramatične korake kako bi preusmjerile tok vode, uključujući miniranje stijena koje su izronile iz vode i potapanje natovarenih barži kako bi se povećao protok prema elektrani.
Džes Ralston, šefica za energetiku u Jedinici za energetsku i klimatsku obavještajnu analizu, objasnila je širu sliku za N1 Srbija: "Veći dio Europe, zbog ovih dugih perioda ekstremnih vrućina ima vodostaj daleko, daleko ispod potrebnog i u dužem vremenskom periodu. To stvara probleme hlađenja ne samo nuklearnih elektrana već i onih na plin, jer nema dovoljno vode da se one ohlade. I ne samo da nema dovoljno vode, već je i temperatura vode viša. To znači da ih je teže ohladiti. Zato i moraju da preduzimaju ovakve ekstremne mjere."
Kriza se širi i izvan sliva Dunava. Zbog niskog vodostaja rijeke Save, nuklearna elektrana Krško u Sloveniji najavila je smanjenje proizvodnje električne energije za 20 posto. Ta elektrana inače osigurava gotovo 60 posto dnevne potrošnje struje u Sloveniji, što dodatno naglašava ozbiljnost regionalne energetske ugroze.
