Na 160 km obale rade samo dva spasioca

Potez od Mošćeničke Drage do Novalje proteže se punih 160 kilometara, a na gradskim plažama na tom području dežuraju tek dva spasioca. Dok se kupači rashlađuju tijekom toplinskih valova, upravo su oni prvi koji priskaču u pomoć kad zatreba intervencija.

Andre Merić, 19-godišnji spasilac na plaži u Kostreni, budnim okom prati svaki pokret kupača. "Mi smo tu prva pomoć. Posao nam je da ostanemo hladne glave", ističe Merić za Dnevnik. Iako mlad, već je držao nečiji život u svojim rukama: "Dječak je ovdje na stijenama pao i razbio glavu. Bilo je krvi, ali eto, mi smo to sanirali."

Kupači traže dodatnu sigurnost

Da slične scene završe dobro, brinu Andre i njegov kolega, jedina dva spasioca na gradskim plažama na tom potezu. Kupači su složni da bi dodatna snaga dobro došla. "Uvijek, ekstra sigurnost nikad ne škodi", smatra Siniša iz Kanade.

Igor iz Rijeke, koji se često kupa i svaki dan pliva do narančaste bove, upozorava: "Ima tu i starijih ljudi. Uvijek se nekome nešto može dogoditi." Riječanka Marina dodaje da zbog sigurnosti ne bi bilo loše da su spasioci prisutni jer ima i djece i neplivača.

Slavko iz Rijeke nije vidio spasioce na svojoj plaži. "Tamo je kućica, ali nikog nisam vidio. Bilo bi dobro da su tu. Da se posveti pažnja. Pogotovo najmlađima. Zato ih ja pazim kao djed", kaže.

U županiji 400 licenciranih, potrebno tisuću

U Primorsko-goranskoj županiji licencirano je tek oko 400 spasilaca, a potrebe su iz godine u godinu sve veće. "Potrebe sigurno idu i do tisuću spasilaca. Ovaj toplinski val koji nam je sad bio, zadnjih 20-ak dana, povećao je broj intervencija", ističe Ivan Uravić, koordinator spasilačke službe iz Društva Crvenoga križa PGŽ.

Iako se radi bez odmora, satnica od 11 eura privlači mlade. "Imamo i nove, mlade spasioce, koji su spremni za sezonu. Tako da većinom u proljetno doba idu oglasi. To su većinom od privatnih koncesionara, hotelskih poduzeća, kampova i ostalih koncesionara", objašnjava Uravić.

Zakonska rupa ostavlja plaže nezaštićene

Zbog toga gradovi i općine ostaju bez spasilaca. "Za plaže koje nemaju Plavu zastavicu zapravo ne postoji zakonska obveza za spasioce. Na primjeru plaže Kostanj u Rijeci, koja je plaža za osobe s invaliditetom, gdje nam je izuzetno važno imati spasioce, vidimo da ih nismo uspjeli dobiti. Da pokušamo bilo gdje drugdje, rezultat bi vjerojatno bio isti", kaže Aleksandar-Saša Milaković, zamjenik riječke gradonačelnice.

Posljedica je jasna: plaže ostaju bez onih koji bi u kritičnom trenutku prvi reagirali, a odgovornost za sigurnost kupača sve više pada na njih same.