Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongu postala je najsmrtonosnija u povijesti zemlje, s više od 2300 umrlih i gotovo 5000 potvrđenih slučajeva. Nedostatak cjepiva i brzina širenja izazivaju globalnu zabrinutost.
Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongu odnijela je 2325 života, čime je premašila broj umrlih iz epidemije 2018.-2020. i postala najsmrtonosnija u povijesti zemlje. Podatke je u nedjelju objavio Kongoanski institut za javno zdravstvo, a prenosi BBC World.
Institut je u najnovijem izvješću naveo da je broj potvrđenih slučajeva porastao na 4945, uključujući 101 novi slučaj otkriven u posljednja 24 sata. Epidemija je službeno proglašena 15. svibnja 2026. godine.
Riječ je o 17. epidemiji ebole u Kongu otkako je virus otkriven prije 50 godina. Po broju slučajeva već je bila najveća u povijesti zemlje, a tu je prekretnicu dosegnula krajem srpnja 2026. godine.
Tom Fletcher, humanitarni čelnik UN-a, upozorio je prošli tjedan da "the epidemic is killing someone every 30 minutes", odnosno da epidemija ubija jednu osobu svakih 30 minuta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) opisala je brzinu širenja virusa kao "iznimnu".
Aktualna epidemija po razmjerima je nadmašena jedino onom u zapadnoj Africi 2014.-2016., tijekom koje je u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu zabilježeno 28.616 slučajeva i 11.310 smrtnih slučajeva, prema podacima WHO-a.
Prema Reutersu, za epidemiju u zapadnoj Africi trebalo je gotovo pet mjeseci od proglašenja da broj umrlih dosegne 1000, dok je aktualna epidemija u Kongu do 2000 smrtnih slučajeva stigla za manje od tri mjeseca. Virus se proširio na šest od 26 provincija u zemlji.
Izvan Konga zabilježen je razmjerno mali broj slučajeva. Do 12. kolovoza 2026. potvrđeno je 20 slučajeva u susjednoj Ugandi, dvije osobe liječene su u Njemačkoj, a jedan slučaj zabilježen je u Francuskoj.
Aktualnu epidemiju uzrokuje soj ebole bundibugyo, za koji ne postoje odobrena cjepiva ni lijekovi. Soj je iznimno rijedak, s tek dvije poznate prethodne epidemije.
Britanski regulator lijekova MHRA dao je dopuštenje za prva ispitivanja cjepiva na ljudima. Cjepivo razvija tim sa Sveučilišta u Oxfordu, temeljeno na istoj tehnologiji korištenoj za cjepivo protiv covida-19 tvrtke AstraZeneca. Još tri skupine razvijaju različita cjepiva za soj bundibugyo.
WHO također sponzorira zasebno kliničko ispitivanje u Kongu kako bi se utvrdilo mogu li dva postojeća antivirusna lijeka poboljšati stope preživljavanja. Organizacija se nada preokrenuti širenje bolesti unutar tri mjeseca, uz upozorenje da to znači stavljanje prijenosa pod kontrolu, a ne potpuni kraj epidemije.
Simptomi ebole, slični gripi ili malariji, uključuju vrućicu, glavobolju i umor, a mogu se pojaviti iznenada unutar dva do 21 dana od infekcije. Virus se širi kontaktom sa zaraženim tjelesnim tekućinama poput krvi ili povraćenog sadržaja.
