Cathay Pacific diže doplate za gorivo do 41 posto od kolovoza, dok je seulski KOSPI indeks pao gotovo šest posto u jednom danu. Cijene mlaznog goriva porasle su za više od 25 posto u samo dva tjedna.
Eskalacija napetosti na Bliskom istoku uzrokuje vidljive poremećaje u globalnoj ekonomiji: hongkonški zrakoplovni prijevoznik Cathay Pacific Airways najavio je povećanje doplata za gorivo na putničkim letovima za do 41 posto od 1. kolovoza 2026., dok je seulski burzovni indeks KOSPI 24. srpnja pao gotovo šest posto u jednom trgovačkom danu. Oba događaja ukazuju na rastuće geopolitičke rizike koji se sve jasnije prelijevaju u stvarne ekonomske troškove.
Cathay Pacific je povećanje doplata obrazložio naglim rastom cijena mlaznog goriva na globalnom tržištu. Prema podacima IATA-e (Međunarodno udruženje za zračni prijevoz), globalna prosječna cijena mlaznog goriva iznosila je 149,40 USD po barelu za tjedan koji je završio 16. srpnja 2026., u usporedbi s 127,06 USD tjedan ranije i 119,13 USD za tjedan koji je završio 3. srpnja. To znači rast od gotovo 25 posto u samo dva tjedna.
Sama zrakoplovna kompanija naglasila je kako su razine doplata i dalje ispod travanjskog vrha. "Ovo je prvo povećanje doplata za gorivo za putnike i teret od travnja, a razine su i dalje ispod vrha iz tog mjeseca", navela je kompanija prema izvještaju South China Morning Posta. Prethodno je Cathay Pacific u travnju 2026. dostigao rekordne razine doplata, nakon čega su uslijedila privremena sniženja.
Konkretni iznosi novih doplata ovise o ruti. Letovi između Hong Konga i južnoazijskog potkontinenta bilježe najveći skok, od 41,3 posto: doplata raste s HK$448 (oko 57 USD) na HK$633. Na rutama između Hong Konga i kineskog kopna povećanje iznosi 20 posto, pa će doplata za letove iz Hong Konga prema kopnu porasti s HK$165 na HK$198, dok će doplata u suprotnom smjeru porasti sa 135 na 162 kineska juana (prethodni iznos odgovara oko 19,90 USD). Nove tarife stupaju na snagu 1. kolovoza 2026. i odnose se i na teret.
Isti geopolitički kontekst pogodio je i azijska financijska tržišta. Seulski KOSPI indeks pao je 24. srpnja 2026. za 406,27 bodova, odnosno 5,72 posto, zatvorivši na razini od 6.690,62 boda. Pad je bio toliko nagao da je korejski operator burze privremeno obustavio programsko trgovanje na pet minuta u ranom dijelu trgovačkog dana. Vrijednost prometa iznosila je 30,9 bilijuna wona, što je ekvivalent oko 21,1 milijarde USD.
Strani i institucionalni ulagači bili su neto prodavatelji, zajedno su neto prodali za 5,2 bilijuna wona, dok su mali ulagači iskoristili pad i kupili za 5,18 bilijuna wona. Analitičar Lee Kyoung-min iz Daishin Securitiesa opisao je situaciju na tržištu riječima: "Sklonost riziku se povukla zbog eskalacije napetosti na Bliskom istoku. Kočnice su otkazale i domaće dioničko tržište nastavlja s volatilnim trgovanjem."
Među najvećim gubitnicima bili su tehnološki i industrijski divovi. Samsung Electronics pao je 7,59 posto na 249.500 wona, a konkurentski čipovski proizvođač SK hynix izgubio je 8,34 posto i zatvorio na 1.759.000 wona. Automobilski proizvođač Hyundai Motor klizio je 7,18 posto, a brodogradilište HD Hyundai Heavy Industries palo je 2,51 posto. Dodatni pritisak na tehnološki sektor donijela je i pesimistična prognoza investicijske banke Morgan Stanley o budućnosti čipovskog superciklusa, prema izvještaju Yonhap News agencije.
Iznimku su činile biofarmaceutske kompanije: Samsung Biologics skočio je 10,08 posto na 1.518.000 wona, a Celltrion je porastao 3,14 posto na 177.600 wona, potaknut snažnim poslovnim rezultatima Samsung Biologicsa. Američki predsjednik Donald Trump 24. srpnja zaprijetio je Iranu "masovnim napadom", što je dodatno pogoršalo geopolitičku sliku i pojačalo neizvjesnost na tržištima, navodi Yonhap.
Premda Hrvatska nije izravno zahvaćena ovim događajima, rast cijena mlaznog goriva i geopolitička neizvjesnost imaju posredne ekonomske učinke. Skuplje gorivo znači više troškova za zrakoplovne kompanije koje lete prema Hrvatskoj, što se može odraziti na cijene karata i na turistički sektor koji je ključna komponenta hrvatskog BDP-a. Rastući geopolitički rizici također utječu na globalnu investicijsku klimu i tokove kapitala, a Hrvatska je kao mala otvorena ekonomija eurozone osjetljiva na takve promjene. Situacija na Bliskom istoku ostaje nestabilna, pa ekonomisti i tržišni analitičari prate daljnji razvoj događaja.
