Iako će u Hrvatskoj biti djelomična, astrofizičarka Vernesa Smolčić poručuje da je ne treba propustiti, a najviše sreće imat će Riječani s gotovo 80 posto zaklonjenog Sunca.
U utorak, 12. kolovoza 2026., nebo će prirediti jedan od najiščekivanijih astronomskih događaja godine, potpunu pomrčinu Sunca. Iako će se potpuna faza ovog nebeskog spektakla moći vidjeti samo iz zapadnog dijela europskog kontinenta, građani Hrvatske imat će priliku promatrati njezin djelomični oblik, i to pri zalasku Sunca. Astrofizičarka Vernesa Smolčić ističe kako je ovo događaj koji ne bi trebalo propustiti, posebno jer će istu večer nebo obilježiti i vrhunac meteorskog pljuska Perzeida.
Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec u fazi mlađaka postavi točno između Zemlje i Sunca, bacajući svoju sjenu na površinu našeg planeta. Vernesa Smolčić objašnjava da se ovaj fenomen ne događa svaki mjesec jer je Mjesečeva orbita oko Zemlje nagnuta za otprilike 5 stupnjeva u odnosu na putanju Zemlje oko Sunca. Zbog toga Mjesečeva sjena samo povremeno padne na Zemlju.
Rijetkost ovog događaja na određenoj lokaciji najbolje ilustrira podatak da se potpuna pomrčina Sunca na istom mjestu u prosjeku događa jednom u 366 godina. Ipak, postoje velika odstupanja, neka mjesta mogu doživjeti dvije u desetak godina, dok druga čekaju i do 1000 godina. Zanimljivo je da je u posljednjih 5000 godina zabilježena nešto veća učestalost pomrčina na sjevernoj polutki, što je povezano s dugoročnim promjenama u geometriji sustava Zemlja-Mjesec-Sunce.
Faza potpune pomrčine, kada Mjesec potpuno zakloni Sunčev disk, iznimno je kratka i traje svega nekoliko minuta. Najdulje dosad zabilježeno trajanje bilo je oko sedam minuta.
Za promatranje pomrčine u Hrvatskoj ključan će biti neometan pogled prema zapadno-sjeverozapadnom obzoru, jer će se sve odvijati pri zalasku Sunca, kada će ono biti vrlo nisko nad horizontom. Zaklonjenost Sunčeva diska varirat će ovisno o lokaciji, najviše će Sunca biti prekriveno u zapadnim dijelovima zemlje.
Prema podacima, najveći postotak zaklonjenosti očekuje se u Rijeci, gdje će Mjesec prekriti gotovo 80 posto Sunčeva diska. U Zagrebu i Karlovcu zaklonjenost će biti oko 70 posto, dok će u Zadru iznositi oko 60 posto. Nešto manje spektakularan prizor očekuje stanovnike Osijeka sa 46 posto te Dubrovnika gdje će zaklonjenost biti nešto manje od 30 posto.
Astrofizičarka Smolčić naglašava važnost sigurnosti prilikom promatranja i daje konkretne preporuke. "Preporučila bih da se unaprijed odabere lokacija i način promatranja ili da se razmisli o pridruživanju nekom javno organiziranom promatranju," izjavila je za Tportal. Pritom je posebno upozorila da se u Sunce nikada ne smije gledati golim okom te da su za to nužne certificirane naočale ili druga odgovarajuća zaštita.
Osim samog izgleda Sunca, Smolčić savjetuje da se obrati pozornost i na promjene u okolnoj svjetlosti i ugođaju u krajoliku tijekom ovog nebeskog događaja. Ako vrijeme ne posluži, to je savršen izgovor za planiranje putovanja na neku od budućih potpunih pomrčina, za koju astrofizičarka tvrdi da se isplati doživjeti barem jednom u životu.
Iako danas postoje svemirski teleskopi i koronografi koji gotovo neprekidno prate Sunce, potpuna pomrčina i dalje pruža jedinstvene znanstvene uvjete. Tijekom tih nekoliko minuta moguće je promatrati najslabije dijelove Sunčeve korone i provoditi mjerenja utjecaja naglog nestanka Sunčeva zračenja na Zemljinu atmosferu. Povijesno gledano, pomrčina iz 1919. godine bila je ključna za potvrdu Einsteinove opće teorije relativnosti, u danas slavnom Eddingtonovom eksperimentu.
Za one koji se dvoume isplati li se zbog potpune pomrčine putovati, Smolčić ima jasan odgovor. "To bi svakako bio trenutak u kojem je pomrčina baš potpuna, dakle kada Mjesečev disk zakloni 100 posto Sunčeva diska, i to zato što tada usred dana nakratko zavlada sumrak, na nebu se pojavi Sunčeva korona, a cijela atmosfera postane gotovo nestvarna," opisuje astrofizičarka, dodajući da je to prizor koji nijedna fotografija ne može u potpunosti dočarati.
Ona se prisjetila i vlastitih iskustava s pomrčinama, izdvajajući onu iz 1999. godine koju je promatrala s mora i koja ju je posebno očarala, te djelomičnu pomrčinu iz 2022. koju je uspjela nakratko vidjeti kroz oblake.
