Njemačka i zaštita od dronova: Gdje su rupe nakon incidenta?

Noć s 4. na 5. kolovoza 2026. mogla je završiti katastrofom na njemačkoj zračnoj luci Leipzig/Halle. U neposrednoj blizini teretnog zrakoplova Antonov, za koji se vjeruje da pripada ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu, otkriven je dron opremljen eksplozivom i detonatorom. Njemačke sigurnosne službe incident tretiraju kao pokušaj terorističkog napada, a istraga je otvorila niz pitanja o stvarnoj razini zaštite od dronova u zemlji.

Prema pisanju njemačkog lista Welt, postoje dvije verzije kako je dron završio na pisti. Po jednoj, nisko leteći dron oborio je vozač autobusa koji je prolazio kroz zračnu luku. Druga verzija sugerira da je vozač pronašao dron kako već leži na tlu i okrenuo ga. Savezna policija klasificirala je objekt kao moguću improviziranu eksplozivnu i zapaljivu napravu (IED). Istražitelji vjeruju da je do eksplozije došlo samo zbog kvara na detonatoru, a potraga za operaterima drona za sada nije dala rezultate.

Tehnička opremljenost zračnih luka: Zaostatak u nabavi

Incident je razotkrio značajan propust: Savezna policija (Bundespolizei), nadležna za sigurnost zračnog prometa, još uvijek nije opremila svih osam velikih njemačkih zračnih luka stacionarnom tehnikom za detekciju i obranu od dronova. Prema informacijama Saveznog ministarstva unutarnjih poslova (Bundesinnenministerium), zračna luka Leipzig/Halle nije među onima koje su tu opremu dobile. Glasnogovornik je za ARD-Hauptstadtstudio izjavio da se tehnika "nalazi u postupku nabave", dok se mobilna oprema za obranu od dronova može angažirati "prema potrebi".

Logistički div DHL, koji svoje zračno čvorište ima upravo u Leipzigu/Halleu, nije želio odgovoriti na pitanje posjeduje li vlastitu detekcijsku tehniku. Bundespolizei je prošle godine osnovala specijaliziranu jedinicu za obranu od dronova, a početkom ove godine izmijenjen je i Zakon o sigurnosti zračnog prometa kojim su proširene ovlasti Bundeswehra, omogućivši vojsci upotrebu oružja protiv dronova u slučaju opasnosti od teške nesreće.

Fragmentirana odgovornost: Tko štiti kritičnu infrastrukturu?

Jedan od ključnih problema u Njemačkoj je podijeljena nadležnost. Obrana od dronova iznad zračnih luka u domeni je Savezne policije, dok su u većini drugih slučajeva odgovorne policije saveznih zemalja. Takva fragmentacija dovodi do stalne potrebe za koordinacijom, što može biti presporo u hitnim situacijama.

Thomas Röwekamp, predsjednik Odbora za obranu Bundestaga iz redova CDU-a, zalaže se za radikalnu centralizaciju. "Potrebna nam je centralna nadležnost umjesto mnoštva federalnih tijela za sigurnost zračnog prometa i materijalna oprema koja može pouzdano suzbiti raznolikost prijetnje", izjavio je za Redaktionsnetzwerk Deutschland. Njegov stav dijeli i stranka Zelenih (Grünen), koja je već ranije zahtijevala da odgovornost za obranu od dronova u potpunosti prijeđe na Saveznu policiju.

Kao pomoć u koordinaciji, krajem prošle godine otvoren je Centar za obranu od dronova (Drohnenabwehrzentrum), koji radi 24 sata dnevno i okuplja policije savezne i federalne razine te Bundeswehr. Ipak, ni on nije uspio spriječiti prodor drona u Leipzig/Halle. Ovaj centar osnovan je svega nekoliko mjeseci nakon što su viđenja dronova paralizirala zračnu luku u Münchenu.

Smiju li operateri sami štititi svoju infrastrukturu?

Rasprava se intenzivirala i oko pitanja trebaju li sami operateri kritične infrastrukture, poput zračnih luka, rafinerija ili elektrana, dobiti ovlasti za obranu od dronova. Trenutno to nije dopušteno. No, Bundestag je početkom godine usvojio rezoluciju u kojoj se navodi da sigurnosne vlasti "zbog potrebnih izuzetno kratkih vremena reakcije" pod određenim okolnostima nisu uvijek u mogućnosti zaštititi kritičnu infrastrukturu na cijelom području. Stoga je zatraženo da se ispita "i odgovornost operatera za zaštitu njihove kritične infrastrukture od dronova".

Dok na saveznoj razini još nema konkretnih zakonskih prijedloga, savezna zemlja Brandenburg krenula je vlastitim putem. Tamošnji ministar unutarnjih poslova Jan Redmann (CDU) planira stvoriti pravnu osnovu koja bi operaterima na razini savezne zemlje dala ovlasti za obranu od dronova. "Vremenski okvir je prekratak da bi se nazvao 110", rekao je Redmann za ARD. "To mora smjeti učiniti sam operater kritične infrastrukture."