Njemačka špijunima daje ofenzivne ovlasti nakon 80 godina
Nakon Drugog svjetskog rata Berlin je namjerno ograničio rad obavještajaca, no prijetnje iz Rusije i nepouzdanost saveznika tjeraju Merzovu vladu na radikalan zaokret.
Nakon Drugog svjetskog rata Berlin je namjerno ograničio rad obavještajaca, no prijetnje iz Rusije i nepouzdanost saveznika tjeraju Merzovu vladu na radikalan zaokret.
Njemačka vlada na čelu s kancelarom Friedrichom Merzom u srijedu je usvojila prijedlog reforme obavještajnog sustava koji bi Saveznoj obavještajnoj službi (BND) omogućio izvođenje sabotaža, ofenzivnih kibernetičkih operacija i znatno agresivnijih špijunskih akcija. Riječ je o prvom takvom potezu od završetka Drugog svjetskog rata, kada je Njemačka namjerno uvela stroga ograničenja kako bi spriječila zloporabe poput onih iz nacističkog razdoblja.
Poslijeratna vanjska obavještajna služba utemeljena je 1956. godine, a njezini su agenti dosad uglavnom smjeli samo prikupljati podatke. Pravni okviri bili su znatno restriktivniji nego u većini drugih zemalja, što je Berlin učinilo izrazito ovisnim o obavještajnim podacima iz Sjedinjenih Država.
Dva su ključna razloga za povijesni zaokret. Prvi je sve ozbiljnija opasnost od ruskih sabotaža i operacija utjecaja, a drugi je bojazan da bi američki predsjednik Donald Trump mogao ograničiti razmjenu obavještajnih informacija ili je koristiti kao instrument političkog pritiska.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt novinarima je u Berlinu poručio da je Njemačka svakodnevno izložena špijunaži, sabotažama, kibernetičkim napadima i tajnim operacijama stranih sila čiji je cilj destabilizirati zemlju, nanijeti joj štetu te potaknuti političke i društvene promjene. Dodao je da država mora neprestano prilagođavati svoju zaštitnu ulogu novim vrstama prijetnji. Za list Bild izjavio je: "Pretvaramo naše obavještajne službe u prave tajne službe" te dodao: "Krajnje je vrijeme da se pozicioniramo kako bismo bili konkurentni i ravnopravni s našim partnerskim službama diljem svijeta. To zahtijeva operativne sposobnosti i aktivne ovlasti za učinkovitije suzbijanje modernog državnog terorizma i ekstremističkih skupina."
Nina Warken, predstojnica Ureda kancelara zadužena za reformu BND-a, istaknula je da se Njemačka dosad u previše sigurnosnih područja previše oslanjala na partnere. Po njezinim riječima, zemlja previše ovisi o pomoći obavještajnih službi drugih država, a u mnogim je područjima ta pomoć jednosmjerna.
Predsjednik BND-a Martin Jäger bio je još izravniji, rekavši da Njemačka mora protivnicima pokazati "da smo u poziciji učiniti slične stvari kako bi i druga strana osjetila bol".
Rasprava o jačanju ovlasti intenzivirala se nakon što je prošlog tjedna u zračnoj luci Leipzig/Halle na istoku Njemačke uočen dron s eksplozivom u blizini ukrajinskog zrakoplova Antonov koji prevozi streljivo. Dobrindt nije izravno optužio Rusiju za taj incident, ali je ocijenio da je hibridna prijetnja očita i da takve operacije često stoje iza stranih sila. Rezultati istrage još se čekaju.
Odluka dolazi u trenutku dok se zemlja oporavlja od dva napada u mjesec dana koji su razotkrili ozbiljne sigurnosne propuste: smrtonosnog napada automobilom na berlinskoj Paradi ponosa i nedavnog otkrića drona s eksplozivom u zračnoj luci Leipzig.
Prema prošlogodišnjem izvješću njemačke unutarnje obavještajne službe, sigurnosna situacija u zemlji znatno se pogoršala od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Nova reforma omogućila bi njemačkim službama da na hibridne prijetnje poput one u Leipzigu ne odgovaraju samo prikupljanjem podataka, već i aktivnim operacijama. Među predviđenim mjerama su javno razotkrivanje odgovornih osoba, uništavanje njihove imovine, onesposobljavanje eksploziva prije planiranog napada te podmetanje lažnih obavještajnih podataka protivniku. Svaka protumjera morala bi biti izravno povezana s prvotnim napadom i ne bi smjela ugroziti ljudske živote.
Prema nacrtu zakona od preko 700 stranica, njemačkim špijunima bit će dopušteno manipulirati ili brisati podatke u takozvanim "hack-back" kibernetičkim napadima. Druge opcije uključuju mijenjanje uputa o izradi oružja, onesposobljavanje oružja tijekom proizvodnje ili zamjenu eksploziva za bezopasne tvari. Digitalna plaćanja agentima niske razine koje strane vlade jednokratno angažiraju mogla bi biti blokirana kako bi se spriječili napadi.
Dobrindt je naglasio da se proširuju tehničke sposobnosti službi i daju im se aktivne, operativne ovlasti. Cilj nije samo omogućiti bolje prikupljanje i analizu informacija, već i aktivno djelovanje protiv napadača i protivnika.
BND bi istodobno trebao biti oslobođen dijela ograničenja vezanih uz zaštitu podataka, što bi otvorilo prostor za širu primjenu umjetne inteligencije i sustava za prepoznavanje lica. Merzova vlada ove je godine povećala proračun BND-a za oko 26 posto, na 1,51 milijardu eura. Reformu još moraju odobriti oba doma njemačkog parlamenta, a očekuje se da bi mogla stupiti na snagu do 2027. godine.
Kontroverzne promjene, koje još moraju proći parlament, uvelike su u skladu s popisom želja vanjske (BND) i domaće (BfV) obavještajne službe, koje se dugo žale da Njemačka zaostaje za saveznicima. Revizija Zakona o BND-u više će nego udvostručiti broj odredbi ili pojedinačnih pravila koja utvrđuju ovlasti agencije. To je dijelom nužno jer će BND dobiti znatno šire ovlasti za obavještajne podatke prikupljene iz presretanja digitalnih komunikacija.
