Nina Obuljen Koržinek za HRT je potvrdila kako je u proteklom razdoblju obnovljeno preko 430 građevina kulturnog značaja, a istaknula je i potrebu za jasnijom komunikacijom Grada Zagreba oko postavljanja podzemnih kontejnera.
U razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a, održanom 30. srpnja 2026., ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je kako će obnova većine kulturnih dobara diljem Hrvatske biti okončana do kraja ove godine. Projekt, koji je među najopsežnijima u novijoj povijesti, ukupno obuhvaća više od 500 građevina.
„Zadovoljna sam, sretna i ponosna. Realiziramo generacijski pothvat obnove kulturne baštine, više od 500 objekata. To su najsloženije zgrade, najteže je obnavljati spomenike kulture. Obnovljeno je više od 250 sakralnih objekata, muzeja, knjižnica, arhiva i sudova. Sve je realizirano uz ogroman angažman stručnjaka, njihovu mobilizaciju, dobru organizaciju i brze reakcije“, kazala je ministrica za HRT.
Obuljen Koržinek posebno je naglasila da su radove vodili isključivo hrvatski stručnjaci, istaknuvši razliku u odnosu na obnovu nakon potresa u 19. stoljeću kada su angažirani stranci. „Danas su to napravili naši stručnjaci. Nosimo veliko iskustvo i znanje koje ćemo objaviti u Hrvatskoj. Izvozimo znanje, brzinu i metodologiju koju ćemo podijeliti s inozemnim stručnjacima. Sigurna sam da će Meštrovićev paviljon, kao i Zagrebačku katedralu, dolaziti vidjeti stručnjaci iz inozemstva“, poručila je.
Kao primjer vrhunskog rezultata izdvojila je Zagrebačku katedralu čiji je projekt konstrukcijske obnove osvojio svjetsku nagradu za najinovativnije rješenje, poznatu kao „građevinski Oscar“. „Katedrala je stabilizirana i završena je prva faza konstrukcijske obnove s unutarnje strane. Sada počinje cjelovita obnova vanjskog plašta i tornjeva“, dodala je. Ministrica je potvrdila da će upravo katedrala i zgrada Hrvatskog sabora biti posljednji objekti na kojima će radovi potrajati, sve drugo bit će gotovo do kraja 2026. godine.
Komentirajući polemike u glavnom gradu oko postavljanja podzemnih spremnika za otpad, ministrica je rekla da je Ministarstvo kulture i medija reagiralo već prvog dana. „To je pitanje koje ulazi u domenu komunalnog gospodarstva. Prije nekoliko godina, na inicijativu Ministarstva, donijeli smo smjernice za takve teme. Tada nas je potaknuo velik broj bankomata na primorju pa smo zakonskim izmjenama obvezali gradove da u svoje odluke o komunalnom redu unesu smjernice za jednostavne građevine za koje nije potrebno ishoditi posebna odobrenja“, objasnila je.
Grad Zagreb djelomično je te smjernice uvrstio u odluku o komunalnom redu revizijom iz lipnja 2026., ali još uvijek nisu u cijelosti prihvaćene. „To smo komunicirali i priprema se šira revizija“, kazala je Obuljen Koržinek. Zaključila je kako je građanima potrebna veća transparentnost i otvorenija komunikacija: „Potrebno je puno više transparentnosti, potrebno je komunicirati. U nekoliko hrvatskih gradova svi ti spremnici riješeni su bez ikakvih problema. Građanima treba objasniti zašto se odlučuje za pojedina rješenja.“
