Oceani u srpnju 2026. najtopliji u povijesti
Europski opservatorij Copernicus objavio je alarmantne podatke za srpanj 2026., temperatura površine mora dosegnula je rekordnih 20,96°C, dok zapadna Europa bilježi nezapamćene toplinske valove i sušu.
Europski opservatorij Copernicus objavio je alarmantne podatke za srpanj 2026., temperatura površine mora dosegnula je rekordnih 20,96°C, dok zapadna Europa bilježi nezapamćene toplinske valove i sušu.
Prosječna temperatura površine svjetskih mora u srpnju 2026. godine popela se na 20,96 Celzijevih stupnjeva, što je najviša razina ikad zabilježena za taj mjesec, objavio je u ponedjeljak, 10. kolovoza, europski opservatorij za klimatske promjene Copernicus. Novi rekord nadmašio je prethodni iz srpnja 2023. godine, kada je izmjereno 20,89°C.
Podaci isključuju polarne regije, a posebno zabrinjava situacija u Europi. "Temperature površine mora dosegle su rekordne razine za srpanj duž atlantske obale i zapadnog Sredozemlja, u vezi s raširenim uvjetima jakog ili ozbiljnog morskog toplinskog vala", priopćio je Copernicus.
Ni temperature zraka nisu pošteđene. S prosječnom globalnom temperaturom od 16,90°C, što je odstupanje od +1,47°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, srpanj 2026. dijeli drugo mjesto najtoplijih srpanj ikad sa srpnjem 2024. godine. Prvo mjesto i dalje drži srpanj 2023.
Zapadna Europa proživjela je "najtoplije razdoblje lipanj-srpanj ikad zabilježeno", a Copernicus bilježi "iznimnu seriju toplinskih valova" koja traje od svibnja. Uzrok leži u klimatskim promjenama potaknutim akumulacijom stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti, poput korištenja fosilnih goriva i deforestacije.
Temperature su ostale "na iznimno visokim razinama na velikom dijelu tropskog Pacifika", a očekuje se da će se trenutni uvjeti El Niña dodatno intenzivirati u narednim mjesecima. Taj prirodni klimatski fenomen zagrijava vode središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika, mijenjajući globalne obrasce vjetrova, tlaka i oborina te dodatno utječe na svjetske temperature.
Samantha Burgess, zamjenica direktora službe Copernicus za klimatske promjene (C3S), upozorila je na mehanizam koji dodatno pogoršava situaciju. "Ove ekstremne temperature također su pojačale raširenu sušu" u nekoliko zemalja zapadne Europe, uključujući Francusku i Španjolsku, izjavila je. "Kako se tlo suši, gubi sposobnost prirodnog hlađenja, što pogoduje nakupljanju topline."
Burgess je istaknula da je ovo "jasan primjer kako klimatske promjene pojačavaju ekstremne vrućine, pri čemu se toplina i suša sve više međusobno pojačavaju". Podaci pokazuju da su razine površinske vlažnosti tla u zapadnoj Europi u srpnju 2026. bile "osjetno niže" nego u srpnju 2022., koji je obilježila teška suša diljem kontinenta.
Laurence Rouil, direktorica službe za praćenje atmosfere Copernicus, povezala je klimatske uvjete s razornim požarima. "Klimatske promjene sve češće dovode do vrućih i suhih uvjeta koji pogoduju velikim šumskim požarima visokog intenziteta u južnoj Europi, dok produžuju sezonu požara prema sjeveru", rekla je.
Rouil je naglasila da ti požari imaju "utjecaj na kvalitetu zraka ne samo na lokalnoj razini, već i u cijeloj regiji", što predstavlja dodatnu prijetnju javnom zdravlju. Od 19. stoljeća prosječna temperatura Zemlje porasla je za 1,3°C, a znanstvenici sa sigurnošću tvrde da je to zagrijavanje, bez presedana po svojoj brzini, posljedica ljudskih aktivnosti.
