Od Bjelovara do Oluje: Krvavi trag
Na 31. obljetnicu VRO Oluja prisjećamo se doprinosa bjelovarskih postrojbi, posebno Specijalne jedinice policije 'Omege', čiji su pripadnici već prvog dana operacije podnijeli teške žrtve.
Na 31. obljetnicu VRO Oluja prisjećamo se doprinosa bjelovarskih postrojbi, posebno Specijalne jedinice policije 'Omege', čiji su pripadnici već prvog dana operacije podnijeli teške žrtve.
U utorak, u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u kojoj je ovu operaciju nazvao krunom obrambenog Domovinskog rata i ključnom povijesnom prekretnicom koja je omogućila završetak rata. "Ključna je to povijesna razdjelnica na kojoj je hrvatski narod dobio punu...", poručio je Jandroković, a prenosi Kamenjar.
Dok se prisjećamo teških, ali slavnih dana iz kolovoza 1995. godine, posebno mjesto u povijesti zauzimaju bjelovarske postrojbe, čiji je doprinos u operaciji bio nemjerljiv. Među njima se ističe Specijalna jedinica policije "Omege", čiji su pripadnici već u prvim satima akcije pokazali iznimnu hrabrost i podnijeli teške gubitke.
Pripadnici "Omega" zapovijed za početak operacije Oluja primili su 4. kolovoza 1995. godine te su krenuli u akciju raspoređeni u tri skupine. U 5.41 sati, dvije granate iz minobacača detonirale su blizu njihovog izvidničkog tima. Tijekom tog napada, pričuvni djelatnik Saša Rakijaš izgubio je život, a osam članova jedinice zadobilo je ozljede. Bila je to krvava cijena koju su "Omege" platile već na samom početku operacije.
Unatoč gubicima, postrojba nije stala. Oko 8 sati došli su u vatreni okršaj s protivnikom, što je dovelo do zahtjeva za topničkom podrškom kako bi se uništili neprijateljski bunkeri. Sljedećeg dana nastavili su kretanje kroz područje Dumana prema Bukovoj kosi, gdje su uočeni neprijateljski položaji, kao i u područjima Jatara i Duliba. Tog istog dana, u 10.10 sati, poslani su iza Gračaca radi pružanja bočne zaštite.
Dana 6. kolovoza dvije skupine od ukupno 50 pripadnika pretraživale su objekte u smjeru mjesta Danilovići radi zaštite desnog boka prometnice Gračac, Bruvno. Dan kasnije nastavljen je napredak prema Mazinu zajedno s drugim jedinicama. Nakon toga, postavljeni su uz cestu Gornji Lapac, Kulen Vakuf kako bi čuvali komunikacijsku liniju. Skupina od 30 pripadnika "Omega" ušla je u Boričevac u Lici te nastavila prema Kulen Vakufu, pri čemu je izviđala neprijateljske položaje i navodila djelovanje topništva.
Važnu ulogu u operaciji "Oluja" imale su i druge bjelovarske vojne postrojbe. Na Banovini i Kordunu, 16. topničko-raketna brigada bila je aktivna. Cijeli 2. topnički divizijun, kao njezin dio, sudjelovao je 4. kolovoza u topničkoj pripremi na Banovini, pružajući potporu postrojbi "Gromovi" u oslobađanju Petrinje i daljnjem napredovanju.
Na glavnom pravcu napada Jasenovac, Hrvatska Dubica, 265. izvidničko-diverzantska satnija bila je angažirana, a zatim je obavljala posebne misije u području Hrvatske Kostajnice. Radarska postaja Bjelovar koristila je dvije radarske jedinice, dok je 4. topničko-raketni divizijun 202. topničko-raketne brigade protuzračne obrane osiguravao područja oko Jasenovca, Novske i dijela Banovine.
Članovi 69. satnije vojne policije izvršavali su vojnopolicijske dužnosti u Pakracu, Lipiku, Novskoj, Okučanima, Jasenovcu i Hrvatskoj Dubici. Istodobno je 105. brigada Hrvatske vojske sudjelovala u operaciji "Feniks", u kojoj je imala ključnu zadaću zaštite istočne Slavonije dok je operacija "Oluja" bila u punom tijeku.
Fotografije koje svjedoče o ovim događajima i pripadnicima "Omega" koji su stvarali hrvatsku povijest potječu iz Gradskog muzeja Bjelovar.
