Osam ljudi u 'limenci' bez klime na 35 stupnjeva!
Neljudski uvjeti smještaja stranih radnika otkriveni u Čazmi, dok se istovremeno vode žestoke rasprave o ideji naseljavanja migranata na hrvatske otoke, a u Crikvenici uhićen krijumčar.
Neljudski uvjeti smještaja stranih radnika otkriveni u Čazmi, dok se istovremeno vode žestoke rasprave o ideji naseljavanja migranata na hrvatske otoke, a u Crikvenici uhićen krijumčar.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najoštrije je osudio uvjete u kojima je na području Čazme zatečeno osam stranih radnika. Tijekom inspekcijskog nadzora otkriveno je da su radnici bili smješteni u građevinskom kontejneru površine svega 14 četvornih metara, bez klime, po ljetnim vrućinama. "Njih osam na 14 kvadrata, po kontejneru koji nije za život nego građevinski, nedovoljno sanitarnih čvorova, dakle nešto što je jednostavno nedopustivo", izjavio je ministar Božinović.
Zajedničku akciju proveli su Državni inspektorat i Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska prošlog tjedna, nakon što su zaprimili informacije o većem broju stranih radnika koji rade za jednu tvrtku. Irena Delija, policijska službenica za nezakonite migracije i analizu rizika u toj upravi, pojasnila je rezultate nadzora. Zapisnik inspektorata, kako doznajemo, još nije gotov.
"Kontrolirano je 62 strana radnika iz Indije i Nepala, tom prilikom nisu utvrđene nepravilnosti u pogledu boravka i rada, ali što se tiče primjerenog smještaja, utvrđene su nepravilnosti koje će po državnom inspektoratu biti sankcionirane", rekla je Delija. Prema Pravilniku o radnicima iz trećih zemalja, najmanja dopuštena kvadratura za smještaj jednog državljanina treće zemlje iznosi upravo 14 četvornih metara, koliko je u ovom slučaju dijelilo osam ljudi.
Vlasnik tvrtke za Net.hr je poručio da čeka zapisnik inspektora te da će do roka u rujnu dostaviti traženu dokumentaciju, uvjeren kako će njome dokazati da neispravnosti ne postoje. Kako raste broj stranih radnika, tako raste i broj nadzora. Trenutačno je u Hrvatskoj aktivno oko 130 tisuća dozvola za boravak i rad.
Stanovnici Čazme s razumijevanjem, ali i dozom opreza, gledaju na priljev stranih radnika. "Važno je da imaju stan ili neki smještaj, da mogu normalno živjeti i onda i raditi", rekao je Ivan iz Čazme. Njegova sugrađanka Suzana dodala je kako je potrebna stroža kontrola: "Nije tim ljudima lako jer su došli ovdje isto kao što nije ni našima kad odu. Trebalo bi mislim više kontrolirati."
Ministar Božinović poručio je da će se kontrole nastaviti te da će svi koji krše zakon snositi posljedice. "Radimo te kontrole i radit ćemo ih. Svi koji se ogriješe o zakon koji je određen u suglasju i sa predstavnicima sindikata, s predstavnicima udruga poslodavaca će se morati toga držati ako ne kao što je u ovom slučaju koji se dogodio u Čazmi, bit će sankcionirati i bit će podnesene optužnice", najavio je. Irena Delija precizirala je i visinu kazni: "Kazna za pravnu osobu je u rasponu od 1500 do 3000 eura i za odgovorno pravnu od 500 do 1000."
Istog dana kad su objavljene informacije o slučaju iz Čazme, policija je izvijestila i o sprječavanju krijumčarenja migranata na području Crikvenice. Policijski službenici PP Crikvenica su u subotu, 2. kolovoza, oko 19:30 sati zaustavili vozilo njemačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 61-godišnji njemački državljanin. Utvrđeno je da je iz koristoljublja prevozio strane državljane koji su nezakonito ušli u Hrvatsku. Osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku.
U međuvremenu, Hrvatskom se širi i polemika izazvana izjavom povjesničara Hrvoja Klasića o mogućem naseljavanju migranata na slabo naseljene otoke. Ova ideja naišla je na gotovo jednoglasan otpor otočnih čelnika s juga Hrvatske, koji upozoravaju na infrastrukturne probleme i specifičnosti života u otočkim zajednicama.
Gradonačelnik Korčule Frano Jeričević izjavu je nazvao suludom i besmislenom. "Za mene je važnije pitanje kako čovjek koji iznosi takve sulude ideje može uopće biti profesor u bilo kojoj obrazovnoj ustanovi, a kamoli na fakultetu? Očekivao sam da će gospodin Klasić nakon te izjave odmah u svoj stan primiti barem dvoje migranata iz Sirije i sjeverne Afrike i svojim primjerom pokazati da je pravi humanista", poručio je Jeričević.
Načelnik Blata Jurica Petković istaknuo je da se na otocima živi cijelu godinu, a ne samo ljeti, te da je infrastruktura preopterećena. "Neka profesor Klasić objasni od čega bi migranti živjeli zimi. Borimo se s infrastrukturom, struja, voda, odvodnja, sve nam je preopterećeno. Uostalom, gdje bi živjeli svi ti ljudi koje poziva?", upitao je Petković i pozvao profesora da se "makne s fakulteta u Zagrebu i pogleda kako se živi u drugim krajevima Hrvatske".
Načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić naglasila je osjetljivost malih otočnih zajednica na nagle promjene. "Naseljavanje bilo kakvog većeg broja stanovništva je u tom smislu potpuno neprihvatljivo", rekla je. Nešto blaži ton imao je načelnik Mljeta Đivo Market, koji je izjavu shvatio više kao šalu, ali je također poručio kako "masovno naseljavanje jednostavno nije opcija".
Ivica Katić, predsjednik MO Suđurađ na Šipanu, dodao je kako smatra da migrantima Hrvatska ionako nije cilj te upitao zašto im Klasić ne ponudi sisačko područje, odakle i sam potječe. Dok se čeka zapisnik inspektorata o slučaju u Čazmi, a radnici i dalje borave na plantaži, ove tri priče oslikavaju kompleksnost migracijskih izazova s kojima se Hrvatska suočava.
