Oteknu vam noge tijekom velikih vrućina?

Ljetne vrućine često donose natečene gležnjeve i stopala, osobito nakon što se dulje sjedi, stoji ili hoda. Toplina potiče širenje krvnih žila, a zbog sile teže krv i tekućina se nakupljaju u nižim dijelovima tijela. Posljedica je da obuća postaje tijesna, na koži ostaju otisci čarapa, a gležnjevi su u večernjim satima osjetno deblji nego ujutro.

Prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ovakva blaga otečenost poznata je kao toplinski edem. Javlja se u prvim danima izloženosti visokim temperaturama i u pravilu nestaje spontano. No, ne bi svako oticanje nogu trebalo pripisivati isključivo vrućini.

Kako prepoznati uobičajenu reakciju na toplinu

Da se radi o tipičnom ljetnom oticanju, sugerira podjednaka zahvaćenost oba gležnja ili stopala. Oteklina je najizraženija predvečer, nakon cjelodnevnog stajanja ili sjedenja, nije popraćena jakom boli, a koža ne poprima crvenu boju niti je na dodir pretjerano topla. Nakon podizanja nogu i odmora u rashlađenom prostoru, otečenost se obično smanji, a do jutra može i potpuno nestati.

Stanje može pogoršati višesatno sjedenje u automobilu ili za stolom, stajanje na mjestu, unos slane hrane i manjak fizičke aktivnosti. Dodatni čimbenici koji pridonose oticanju uključuju prekomjernu tjelesnu masu, trudnoću, proširene vene i određene lijekove poput pojedinih preparata za krvni tlak, hormonske terapije, kortikosteroida i nekih antidepresiva.

Što možete učiniti sami

Kod blagog, obostranog oticanja, nekoliko jednostavnih postupaka može donijeti olakšanje. Za vrijeme odmora korisno je postaviti noge na jastuk tako da budu iznad razine kukova, a svakih pola sata do sat vremena poželjno je ustati i napraviti kratku šetnju. Pomicanje stopala prema gore i dolje te kruženje gležnjevima angažira mišiće potkoljenice, koji pomažu u vraćanju krvi prema srcu.

Treba izbjegavati dugotrajno stajanje na istom mjestu, pretijesnu obuću i čarape koje jako stežu potkoljenicu. Boravak u klimatiziranom prostoru, ispiranje nogu mlakom vodom i redovita hidratacija mogu ublažiti tegobe. Sol nije potrebno sasvim izbaciti bez liječničkog savjeta, ali pretjerano slana jela mogu pojačati zadržavanje tekućine.

Tablete za poticanje izlučivanja mokraće, odnosno diuretike, ne valja piti na vlastitu ruku. CDC izričito ističe da se standardni toplinski edem ne tretira diureticima jer oni mogu izazvati dehidraciju i ometati prilagodbu organizma na vrućinu. Pacijenti koji te lijekove već koriste zbog srčanih, bubrežnih tegoba ili povišenog tlaka, ne bi smjeli samoinicijativno mijenjati propisanu dozu.

Kompresijske čarape mogu biti od pomoći kod venske slabosti i dugog stajanja, no nisu namijenjene svima. Osobe sa slabom arterijskom cirkulacijom, dijabetesom uz oštećenje osjeta, kožnim infekcijama ili teškim srčanim oboljenjima trebaju se prije njihove primjene obratiti liječniku. Ključno je i odabrati ispravnu veličinu te odgovarajući stupanj kompresije.

Kada oteklina zahtijeva hitnu pažnju

Osobit oprez nužan je kad otekne samo jedna noga. Iznenadno oticanje jedne potkoljenice ili cijele noge, osobito ako je udruženo s boli ili osjetljivošću u listu, toplijom kožom i crvenilom, može signalizirati duboku vensku trombozu. Radi se o krvnom ugrušku u dubokoj veni koji traži hitnu medicinsku obradu. Iako se bez pregleda i dijagnostičkih testova ne može sa sigurnošću potvrditi ili isključiti, ovo stanje najčešće pogađa samo jednu stranu.

Rizik od nastanka tromba veći je nakon dugih putovanja ili razdoblja nepokretnosti, kirurškog zahvata, ozljede, hospitalizacije, tijekom trudnoće i nakon poroda, kod osoba s prethodnim ugruškom te kod nekih zloćudnih bolesti i hormonskih terapija. Ipak, ugrušak se ponekad može razviti i bez vidljivog povoda.

Ako se uz otečenu i bolnu nogu pojave iznenadni nedostatak zraka, bol ili pritisak u prsima, ubrzano disanje, iskašljavanje krvi, krajnja slabost ili gubitak svijesti, potrebno je bez odgađanja nazvati hitnu pomoć na broj 112. Ovakav skup simptoma može ukazivati na to da je dio ugruška otputovao u pluća i prouzročio plućnu emboliju.

Ostali ozbiljni uzroci oticanja nogu

Crvena, vruća, bolna i brzo rastuća oteklina ne mora nužno značiti ugrušak. Može se raditi i o bakterijskoj infekciji kože i potkožja, pogotovo ako su prisutni vrućica, tresavica, ranica, pukotina među prstima ili općenito loše osjećanje. Celulitis se liječi antibioticima i ne bi ga trebalo pokušavati riješiti samo oblozima i podizanjem nogu.

Liječnički pregled potreban je i kad oticanje obuhvaća obje noge, ali se progresivno pogoršava, ne povlači se nakon odmora ili potraje i nakon prestanka vrućina. Kronično oticanje može biti povezano s kroničnom venskom insuficijencijom, limfnim edemom, kao i s bolestima srca, bubrega, jetre ili štitnjače. Sam izgled otekline ne može otkriti njezin uzrok.

Kod srčanih smetnji, uz otečene noge mogu se javiti otežano disanje pri hodanju ili ležanju, buđenje s osjećajem gušenja, neobjašnjiv umor, kašalj, naglo dobivanje na težini ili povećanje trbuha. Na bubrežne probleme mogu upućivati oticanje područja oko očiju, naročito ujutro, promjene u količini urina, izrazito pjenušava ili tamna mokraća te otečenost koja nije ograničena samo na gležnjeve.

Trudnice često doživljavaju blago i postupno oticanje gležnjeva, naročito u večernjim satima i za vrućih dana. No, iznenadno pojačano oticanje lica, ruku ili stopala, jaka glavobolja, poremećaji vida, bol ispod rebara, mučnina ili izrazito loše opće stanje mogu biti znakovi preeklampsije i zahtijevaju hitan kontakt s liječnikom ili rodilištem. Osobe sa šećernom bolešću trebale bi svakodnevno pregledavati stopala i ne ignorirati otečenost praćenu crvenilom, ranicom, mjehurom ili gubitkom osjeta.

Blago oticanje oba gležnja koje se javlja samo navečer za vrijeme najvećih vrućina i nestaje nakon odmora uglavnom nije razlog za uzbunu. Ipak, oteklina koja nastane naglo, zahvaća samo jednu nogu, bolna je, crvena ili topla na dodir nije uobičajena posljedica ljetne žege. Vrijeme može objasniti dio simptoma, ali ne smije postati izgovor za zanemarivanje važnih upozoravajućih znakova.