Paklene vrućine stisnule Hrvatsku: Sedam regija pod crvenim alarmom, u Bilogori izmjereno 37,5 °C
DHMZ izdao najviši stupanj upozorenja za gotovo cijelu zemlju, a temperature će u nekim dijelovima prijeći i 39 stupnjeva.
DHMZ izdao najviši stupanj upozorenja za gotovo cijelu zemlju, a temperature će u nekim dijelovima prijeći i 39 stupnjeva.
Hrvatsku je danas, 4. kolovoza 2026., zahvatio snažan toplinski val zbog kojeg je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) aktivirao crveni meteoalarm za sedam regija. Temperature su već u 13 sati na brojnim mjernim postajama premašile 35 Celzijevih stupnjeva, a najviša vrijednost zabilježena je u kontinentalnom dijelu zemlje.
Prema podacima DHMZ-a, rekorder dana je Bilogora gdje je u 13 sati izmjereno čak 37,5 °C. Odmah iza nje slijede Osijek-Čepin s 37,2 °C te Daruvar i Slavonski Brod s po 36,8 °C. U glavnom gradu, na mjernoj postaji Zagreb, Grič, živa se popela na 36,5 °C, dok je u Kninu zabilježeno 36,4 °C.
Popis mjesta s ekstremnim vrućinama tu ne prestaje. Kutjevo je dosegnulo 36,2 °C, a Krapina i Ogulin po 36,1 °C. Gorice kod Nove Gradiške i Gradište izmjerili su okruglih 36,0 °C, a Pazin na istarskom poluotoku 35,7 °C.
Crveni alarm, koji označava izuzetno opasne vremenske prilike, upaljen je za gotovo cijelu Hrvatsku. Najteža situacija očekuje se u osječkoj regiji gdje bi temperatura do kraja dana mogla prijeći 39 °C. U karlovačkoj regiji prognozira se više od 38 °C, a u zagrebačkoj iznad 37 °C.
Ni ostatak zemlje neće biti pošteđen. Riječka regija očekuje temperature više od 36 °C, dok će u gospićkoj i splitskoj regiji maksimalne vrijednosti prelaziti 35 °C. Nešto "blaže", ali i dalje vrlo vruće, bit će na dubrovačkom području s prognoziranih više od 34 °C.
Zbog ekstremnih uvjeta, DHMZ upozorava građane na poduzimanje mjera zaštite. Poseban naglasak stavlja se na zaštitu djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima se savjetuje da izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, unose dovoljne količine tekućine i pridržavaju se uputa nadležnih službi. Osim zdravstvenih rizika, iz DHMZ-a upozoravaju i na moguće kvarove na dijelovima infrastrukture uzrokovane visokim temperaturama.
