U Šibensko-kninskoj županiji već godinu i pol nitko se ne javlja na natječaj za pedijatra. Sustav održavaju umirovljenici, a posljedice se vide u procijepljenosti i opterećenju postojećih liječnika.
Hrvatska se suočava s ozbiljnim manjkom pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a problem je posebno izražen u Šibensko-kninskoj županiji. U Domu zdravlja ove županije trenutačno su tri pedijatrijske ordinacije bez nositelja tima, a na raspisane natječaje već godinu i pol nema nijedne prijave.
Funkcioniranje je moguće jedino kroz angažman zamjenskog osoblja i vanjskih suradnika, dok stalni pedijatri nisu dostupni. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), na razini cijele države svaki sedmi pedijatrijski tim nema svog nositelja.
Ravnatelj Doma zdravlja Šibensko-kninske županije Petar Čagalj za 24sata opisuje kako se sustav održava na rubu održivosti. "Sustav održavamo zahvaljujući zamjenama, liječnicima koji su u mirovini, ali to nije dugoročno rješenje", ističe Čagalj. U sve tri ordinacije bez nositelja rade umirovljeni pedijatri, od kojih jedna liječnica radi na pola radnog vremena, a jedan umirovljeni pedijatar.
Kad umirovljenih pedijatara nema u smjeni, a dolaze bolesna djeca, veliki dio posla preuzimaju liječnici koji nisu primarno pedijatri. "Oni daju sve od sebe, ali to nije isto kao kad dijete pregledava specijalist pedijatar", upozorava Čagalj. Posljedice su već vidljive - u nekim sredinama djeca kasne s cijepljenjem, zbog čega pojedina nisu mogla biti upisana u vrtiće.
Čagalj smatra da se problem gomila desetljećima. "Kao da se primarna zdravstvena zaštita polako gasi. I obiteljska medicina i pedijatrija posljednjih 15 godina statusno su i financijski degradirane. To je postao posao koji malo tko želi raditi. To je doslovno rudarenje", poručuje ravnatelj.
Unatoč povećanju primanja, ona još uvijek ne odgovaraju stvarnom obimu posla i razini odgovornosti. Mjesečna primanja pedijatra iznose približno 3000 eura, a Šibensko-kninska županija i Grad Knin osiguravaju dodatnih oko 1000 eura neto. Unatoč tome, kadar se ne može pronaći. "Već godinu i pol nemamo nijednu prijavu za pedijatra. Ne možete zaposliti liječnika koji ne postoji. Možete ga jedino 'ukrasti' drugoj ustanovi, a to ne rješava problem jer samo produbljuje nedostatak negdje drugdje", objašnjava Čagalj.
Prema Atlasu hrvatskog liječništva, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trenutačno radi 240 pedijatara specijalista. Njihova prosječna dob je 53 godine, a čak 74 pedijatra, odnosno 31 posto, starije je od 60 godina. U sustavu nedostaje 108 pedijatara, što također čini 31 posto ukupnog manjka. Trenutno je 66 liječnika na specijalizaciji iz pedijatrije.
Najteže stanje je u Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji, a također je loša situacija u Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu. Pedijatrica dr. Ilonka Artuković, članica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore (HLK) zadužena za pedijatriju, ističe da sustav velikim dijelom održavaju liječnici koji su već otišli u mirovinu.
"Mnogo kolega iz mirovine i dalje radi. To je zapravo najbolja opcija kad liječnik ostane u ambulanti u kojoj je radio jer pacijenti zadržavaju kontinuitet skrbi", rekla je dr. Artuković za 24sata.
Najveći problem predstavljaju ambulante koje uopće nemaju stalnog nositelja. "To je uvjerljivo najlošiji oblik zdravstvene zaštite. Djecu tad pregledavaju različiti liječnici koji se izmjenjuju, a u pedijatriji je kontinuitet iznimno važan. Potrebno je poznavati dijete, pratiti njegov razvoj, poznavati roditelje i graditi odnos povjerenja", naglašava dr. Artuković.
Dodaje kako pedijatrija nije samo liječenje bolesti. "Roditelje treba savjetovati o prehrani, racionalnoj primjeni antibiotika, pratiti rast i razvoj djeteta te ih voditi kroz različite faze odrastanja. Sve to izostaje kad ambulanta nema svoga liječnika. Znam kako mi je kad mijenjam kolege", kaže. Stoga roditelji često zaobilaze takve ordinacije i traže pomoć u drugim ambulantama, što dodatno povećava opterećenje pedijatara koji već imaju previše pacijenata. Dr. Artuković u svojoj ambulanti ima 1250 pacijenata, iako je službeni standard 950 djece po timu.
Pozitivnim ocjenjuje činjenicu da je Ministarstvo zdravstva ponovno počelo raspisivati specijalizacije. "Četiri do pet godina gotovo se uopće nisu raspisivale specijalizacije iz primarne zdravstvene zaštite, a sad se situacija ipak pokrenula. Ministrica je osnovala radnu skupinu za unapređenje primarne zdravstvene zaštite u kojoj sudjeluju predstavnici svih stručnih društava. Redovito se sastajemo i predlažemo rješenja te su ponovno raspisane specijalizacije iz pedijatrije", navodi dr. Artuković.
No upozorava da će proći godine prije nego novi specijalisti počnu raditi. "Specijalizacija traje nekoliko godina, a u međuvremenu nam novi liječnici odlaze u mirovinu. Zato treba pažljivo planirati i kontinuirano raspisivati dovoljan broj specijalizacija", dodaje.
Kao dobar primjer navodi Grad Veliku Goricu, koji za ovu godinu nudi mjesečnu potporu od 1200 eura svakom pedijatru koji radi puno radno vrijeme u Domu zdravlja. "Takva praksa pokazala se dobrom i trebalo bi je proširiti", zaključuje dr. Artuković.
