Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju usporavanje rasta plaća, dok se u javnosti postavlja pitanje hoće li doći do promjena u poreznom sustavu koje bi mogle povećati neto primanja.
Plaće zaposlenih u Hrvatskoj nastavljaju rasti, potvrđuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za svibanj. Ipak, dinamika tog rasta se usporava, a ključno pitanje koje se nameće jest hoće li Vlada od 2027. godine posegnuti za izmjenama poreznog sustava, konkretno povećanjem osnovnog osobnog odbitka, što bi izravno utjecalo na neto iznose na platnim listama.
Prema posljednjim dostupnim podacima, prosječna neto plaća za svibanj iznosila je 1552 eura. U odnosu na isti mjesec prošle godine, to predstavlja nominalni rast od 7 posto. Kada se od toga oduzme utjecaj inflacije, realni rast iznosio je 1,7 posto. Kumulativni podaci za prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da je prosječna neto plaća bila 1540 eura, što je nominalno povećanje od 7,8 posto, odnosno realno 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Medijalna neto plaća, koja preciznije oslikava primanja većine radnika jer označava iznos od kojeg polovica zaposlenih prima manje, a polovica više, za svibanj je iznosila 1324 eura. Njezin godišnji rast bio je izraženiji nego kod prosječne plaće i iznosio je 8,3 posto. Gledano od početka godine do kraja svibnja, međugodišnji rast medijalne neto plaće dosegnuo je 8,6 posto.
Zanimljivo je da bruto plaće rastu nešto brže od neto iznosa koje zaposlenici stvarno dobiju na račun. Primjerice, prosječna bruto plaća za svibanj nominalno je porasla 7,9 posto na godišnjoj razini, a realno 2,6 posto. Za prvih pet mjeseci, nominalni rast bruto plaća iznosio je 8,8 posto, a realni 4 posto. Još veća razlika vidljiva je kod medijalne plaće, gdje je bruto iznos u prvih pet mjeseci porastao za gotovo 10 posto, dok je neto iznos rastao za 8,6 posto. Ova razlika već se godinama pripisuje relativnom povećanju poreznog opterećenja dohotka.
Osnovni osobni odbitak posljednji je put povećan krajem 2024. godine za 2025., kada je narastao s 560 na 600 eura i taj iznos je na snazi i ove godine. S obzirom na dvogodišnju stagnaciju tog iznosa i povišenu inflaciju u tom razdoblju, u javnosti se očekuje da bi Vlada mogla donijeti odluku o njegovu povećanju za 2027. godinu.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić za sada nije dao konačan odgovor. Nije eksplicitno najavio povećanje, ali nije niti odbacio tu mogućnost. Naglasio je da će odluka biti donesena tek na jesen, nakon detaljne analize gospodarskih pokazatelja za prva tri kvartala, koji će poslužiti kao temelj za nove makroekonomske projekcije i planiranje državnog proračuna za iduću godinu.
Osim samih plaća, zaposlenicima sve veći udio u ukupnim primanjima čine različite neoporezive isplate. Prema podacima Porezne uprave, lani je ukupni iznos takvih isplata premašio 2,93 milijarde eura, što je povećanje od gotovo 11 posto u odnosu na godinu ranije. U prvih šest mjeseci ove godine poslodavci su zaposlenicima na taj način dodatno isplatili 1,34 milijarde eura.
Podaci DZS-a pokazuju da je uz svibanjsku plaću zaposlenicima u pravnim osobama prosječno isplaćen dodatni neoporezivi primitak od 121 euro po zaposlenom. U prvih pet mjeseci ove godine, prosječni mjesečni neoporezivi primitak iznosio je 133 eura, što je 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Kada se u obzir uzmu samo oni zaposlenici kojima su takve isplate stvarno i isplaćene, prosječni mjesečni dodatak bio je blizu 200 eura, odnosno 7,2 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Iako su neoporezive isplate trenutno popularan i porezno povoljan oblik nagrađivanja, ekonomisti upozoravaju da one dugoročno nose određene nedostatke, prije svega jer se na njih ne uplaćuju mirovinski doprinosi, što u budućnosti može negativno utjecati na visinu mirovina. Prevladava mišljenje da bi dugoročno održivije rješenje bilo sustavno porezno rasterećenje rada. U svakom slučaju, i ove se godine očekuje značajan rast neoporezivih isplata, posebice u zadnjem kvartalu, na koji posljednjih godina otpada oko 40 posto ukupnih godišnjih iznosa.
