Plenković na obljetnicu Oluje najavio veće mirovine
Premijer je u Kninu obećao dodatke na mirovine braniteljima, no bez konkretnih brojki. Oporba i analitičari pitaju je li riječ o predizbornom potezu.
Premijer je u Kninu obećao dodatke na mirovine braniteljima, no bez konkretnih brojki. Oporba i analitičari pitaju je li riječ o predizbornom potezu.
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković iskoristio je jučerašnju proslavu 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu za najavu povećanja braniteljskih mirovina. "Naša se zahvalnost ne iskazuje samo riječima, nego i konkretnom brigom za dostojanstvo hrvatskih branitelja. Stoga će najesen Vlada Hrvatskom saboru uputiti izmjene zakona kojima ćemo uvesti dodatak uz mirovinu, čiji će iznos ovisiti o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske. Prema istom kriteriju povećat ćemo i najniže braniteljske mirovine", izjavio je Plenković 5. kolovoza 2026.
Najava je uslijedila u svečarskom tonu, pred televizijskim kamerama, ali bez ijednog konkretnog podatka. Koliki će biti dodatak po danu sudjelovanja u ratu, za koliko će porasti najniže mirovine, koliko je točno branitelja obuhvaćeno i koliki je dugoročni trošak za državni proračun, zasad ostaje nepoznato. To je otvorilo pitanje je li riječ o stvarnoj brizi za braniteljsku populaciju ili o još jednoj u nizu političkih licitacija uoči izbora.
Netom prije nego što je HDZ izašao sa svojim planom, stranka Možemo! je u veljači 2026. predložila povećanje braniteljskih mirovina za 20 posto. Ministarstvo branitelja tada je taj prijedlog odbacilo kao "parcijalno i politički motivirano rješenje koje ne sagledava cjelinu mirovinskog sustava". Ironično, Plenkovićeva najava sada dolazi bez cjelovitog sagledavanja sustava i tek nekoliko mjeseci nakon te kritike, što Index.hr opisuje kao pokušaj kontriranja "najopasnijem konkurentu" na biračkom terenu.
Demografski podaci pokazuju zašto je borba za glasove branitelja toliko važna. Prema podacima Index.hr-a, 31. prosinca bilo je 403.918 živućih branitelja, a njihova prosječna dob iznosila je gotovo 62 godine. Čak 51.382 branitelja nema mirovinu i nije zaposleno, dok je njih 140.000 već u mirovini. Posljednji branitelji napustit će radno sposobnu populaciju najkasnije za desetak godina, što ovu relativno jedinstvenu demografsku skupinu čini iznimno privlačnom za političke stranke.
Svako novo trajno pravo dodatno opterećuje ionako neodrživ mirovinski sustav. Uplate doprinosa trenutno pokrivaju tek 60 posto mirovinskih isplata, a ostatak se financira iz proračuna, odnosno iz poreza svih građana. Index.hr upozorava da bi država trebala jasno razdvojiti mirovine ostvarene radom i uplaćenim doprinosima od posebnih proračunskih naknada, kako bi javnost znala što se iz čega financira.
Istovremeno, dok se političari natječu u obećanjima braniteljima, druge ranjive skupine ostaju u sjeni. Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena, svakodnevno vodi teške bitke s birokracijom. No, za razliku od branitelja, te obitelji nemaju političku moć, ne izlaze na ulice i ne podižu šatore, pa tako ni ne dobivaju predizborna obećanja.
Uz najavu povećanja mirovina, Plenković je na obljetnicu Oluje poslao i poruku o jedinstvu. "Zajedništvo Hrvata iz cijelog svijeta, iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ostalih susjednih zemalja i iseljeništva, jedno je od temeljnih načela HDZ-a još od našeg osnutka, još od dr. Franje Tuđmana. Jedan je hrvatski narod!", poručio je premijer na druženju nacionalnog vodstva HDZ-a s predstavnicima koordinacija stranke u inozemstvu, objavljeno je na Twitter profilu HDZ-a 6. kolovoza 2026.
Na skupu su bili i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović te kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH Filipović D. Dan ranije, Plenković se sastao s predsjednikom šibensko-kninskog HDZ-a i županom Paškom Rakićem te vodstvom kninskog HDZ-a na čelu s Robertom Marićem. Razgovarali su o razvoju zdravstvene i prometne infrastrukture u Šibensko-kninskoj županiji.
Plenković je u objavi na Twitteru 5. kolovoza zahvalio braniteljima i svima koji su položili živote za slobodu Hrvatske, istaknuvši da Vlada "predano radi na pronalasku nestalih, brine se o dostojanstvu hrvatskih branitelja i ulaže u modernizaciju Hrvatske vojske i policije". No, Index.hr u svojoj kolumni postavlja pitanje vjerodostojnosti: "Ni Plenkovićevo ni bilo čije osobno ratno iskustvo nije mjerilo njegova rada, ali kad govori o hrvatskim braniteljima, premijer bi puno vjerodostojnije i uvjerljivije zvučao da je 1991. ili barem u kolovozu 1995. s oružjem u ruci sudjelovao u obrani domovine."