Pobuna 17. kolovoza 1990. presjekla Hrvatsku
Na današnji dan prije 36 godina Knin je proglasio ratno stanje, ceste su bile blokirane, a JNA je presrela hrvatske helikoptere iznad Ogulina.
Na današnji dan prije 36 godina Knin je proglasio ratno stanje, ceste su bile blokirane, a JNA je presrela hrvatske helikoptere iznad Ogulina.
Na današnji dan, 17. kolovoza 1990., Hrvatska se suočila s eskalacijom pobune dijela srpskog stanovništva koja je presjekla državni teritorij i odsjekla Dalmaciju od ostatka zemlje. Prema opširnom povijesnom pregledu koji donosi Dnevno.hr, upravo su događaji toga dana stvorili osnovu za ono što će uslijediti u mjesecima nakon toga.
Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990., lokalni političari predvođeni Jovanom Raškovićem, Milanom Babićem i Milanom Martićem počeli su organizirati otpor novoj vlasti. Uz potporu Beograda i tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, širili su strah među lokalnim srpskim stanovništvom, prikazujući uvođenje hrvatskih državnih simbola kao povratak simbolima iz razdoblja NDH.
Prvi jasniji signal otpora zabilježen je početkom srpnja 1990., kad je oko 50 policajaca iz Knina uputilo pismo saveznom sekretarijatu u Beogradu, odbijajući nositi nove oznake hrvatske policije. Nekoliko tjedana kasnije, 25. srpnja 1990., u Srbu je održan Veliki srpski sabor na kojem je donesena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj te osnovano Srpsko nacionalno vijeće na čelu s Jovanom Raškovićem.
Hrvatske vlasti referendum o autonomiji proglasile su nelegalnim i protuustavnim 4. kolovoza. Samo devet dana poslije, 13. kolovoza, delegacija iz Knina, s Milanom Babićem na čelu, otputovala je u Beograd na razgovor s Borisavom Jovićem, predsjednikom Predsjedništva SFRJ. Svrha tog susreta bila je osigurati zaštitu i moguću vojnu intervenciju JNA ako bi hrvatska policija pokušala spriječiti referendum.
Istoga dana na širem području Knina pojavile su se prve naoružane seoske straže sastavljene od lokalnih civila. Napetost je iz političke sfere sve više prelazila na teren, a potpuna eskalacija uslijedila je 17. kolovoza 1990.
Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova naredilo je povlačenje naoružanja rezervnog sastava policije iz postaja u Benkovcu, Obrovcu, Kninu i Gračacu kako oružje ne bi završilo u rukama pobunjenika. U Kninu i okolnim naseljima, lokalne srpske jedinice, zajedno s policajcima koji su odbili slijediti naredbe iz Zagreba, odbile su predati svoje naoružanje. Umjesto toga, provalili su u skladišta i lokalnom stanovništvu podijelili tisuće pušaka i strojnica.
Tijekom poslijepodneva, Milan Babić je u Kninu proglasio ratno stanje i osnovao Štab za obranu grada, iako je tu odluku oko 21 sat kasnije demantirao. No, situacija je već bila izvan kontrole. Na ključnim cestama oko Knina, Benkovca i Obrovca, pobunjenici su obarali stabla, dovozili kamenje i koristili tešku mehanizaciju za izgradnju barikada. Time su prekinuti cestovni i željeznički pravci, a južna Hrvatska praktički je odsječena od ostatka zemlje usred vrhunca ljetne turističke sezone.
Vlada je reagirala pokušajem uspostave ustavnog poretka. Tri helikoptera s pripadnicima specijalnih snaga Ministarstva unutarnjih poslova poslana su iz zračne baze Lučko prema Kninu. No do intervencije nije došlo. Dva borbena aviona MiG-21 Jugoslavenske narodne armije presrela su hrvatske helikoptere iznad Ogulina. Piloti JNA zaprijetili su da će helikoptere srušiti ako ne promijene smjer, pa su se morali vratiti u bazu. U isto vrijeme, oklopni transporteri JNA na cestama u Lici prijetili su policijskim vozilima koja su pokušavala doći do područja pobune.
Time je JNA, koja je formalno trebala biti savezna vojna institucija, praktički spriječila hrvatske vlasti da vlastitim snagama uspostave kontrolu nad područjem pobune. Nakon 17. kolovoza, političke napetosti i incidenti počeli su se proširivati i na druge dijelove Like. U narednim tjednima, područja Korduna i Banovine postat će žarišta pobune, posebno krajem rujna, prema povijesnom pregledu Dnevnog.hr.
Na isti datum, 36 godina kasnije, iz Vlade Republike Hrvatske stižu vijesti sasvim druge prirode. Mlade hrvatske vaterpolske reprezentacije ovog su ljeta osvojile treću zlatnu medalju na međunarodnim natjecanjima. Nakon svjetskih zlata u kategorijama U16 i U18, Hrvatska je postala i europski prvak u kategoriji do 20 godina.
Istoga dana potpredsjednik Vlade Ivan Anušić sudjelovao je na svetoj misi u župi Krista Kralja u Ceru, u Bosanskoj Posavini, povodom blagdana svetog Roka. U razgovoru sa župljanima i župnikom don Josipom Batinićem istaknuo je čvrstu potporu Vlade Hrvatima u Bosni i Hercegovini. "Katolička crkva oduvijek je bila snažna poveznica Hrvata u BiH, a i danas ima važnu ulogu u očuvanju identiteta i kulturne baštine hrvatskog naroda u Bosanskoj Posavini, kraja koji je kroz ratove na ovom području podnio veliku žrtvu u borbi za hrvatsku državu i prava hrvatskog naroda", poručio je Anušić.
