Poljska i Baltik štite infrastrukturu od ruskog napada dronovima

Poljska i baltičke države podižu razinu zaštite svoje kritične infrastrukture, uključujući brane, elektrane i plinske terminale. Potez je to koji odražava rastuću zabrinutost da bi Rusija mogla inscenirati napad na vlastite ili savezničke objekte koristeći ukrajinske dronove, a sve s ciljem testiranja jedinstva i odlučnosti NATO saveza.

Vojska i interventna policija na ključnim pozicijama

Litavski ministar obrane Robertas Kaunas za Reuters je izjavio kako njegova zemlja nije naivna. "Nismo naivni, vidimo informacije, čitamo između redaka i radimo svoj posao", rekao je. Litva je prošlog mjeseca angažirala vojsku da podrži interventnu policiju u osiguravanju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), terminala za naftne derivate, ključne energetske veze s Poljskom te hidroelektrane Kruonis. "Povećavamo sigurnost naše kritične infrastrukture, stalno razmjenjujemo informacije s našom obavještajnom službom o tome što učiniti sljedeće. Jasno signaliziramo da ćemo se, ako bude potrebno, braniti", dodao je Kaunas.

Latvija je također pojačala mjere opreza. Premijer Andris Kulbergs u intervjuu za Reuters potvrdio je povećanu sigurnost oko svih vitalnih objekata, uključujući branu na rijeci Daugava u blizini Rige i podzemno skladište plina Incukalns. "Potencijalna hibridna prijetnja je vjerojatnija nego prije", izjavio je Kulbergs.

Analiza alternativnih ruta i krivotvoreni dokumenti

U Poljskoj, najveća naftna i plinska kompanija Orlen analizira alternativne rute za uvoz plina za slučaj da uobičajeni pravci budu ugroženi. Orlen preko terminala u Swinoujscieu i podmorskog plinovoda iz Norveške uvozi čak 80% plina potrebnog zemlji. Glasnogovornik operatora prijenosnog sustava Maciej Wapinski potvrdio je pojačan oprez. "Ovo je područje gdje je potrebna povećana budnost, stoga koristimo sve raspoložive resurse", rekao je za Reuters.

Dodatnu zabrinutost izazvala je pojava krivotvorenih dokumenata povezanih s prvom poljskom nuklearnom elektranom. Glasnogovornik državne tvrtke Polskie Elektrownie Jadrowe, Marcin Skolimowski, izjavio je da se krivotvorine, čiji je cilj zbunjivanje dionika, mogu povezati s lokacijom "istočno od Poljske". Slučaj istražuju specijalne službe.

Rastuće napetosti i upozorenja

Napetosti su eskalirale prošlog tjedna kada je Litva izvijestila da Rusija razmatra lažni napad. U svibnju 2026. Moskva je optužila baltičke države da planiraju napade dronovima na ruski teritorij, što su te zemlje odbacile. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov prošlog je mjeseca zapadna upozorenja o tajnim ruskim napadima nazvao "strašnim pričama" koje služe za opravdavanje militarizacije protiv Rusije.

Prema procjenama baltičkih obavještajnih službi, ruske vojne i domaće obavještajne agencije planiraju mogući lažni napad na infrastrukturu u Rusiji, baltičkim zemljama ili Poljskoj, koristeći dronove ukrajinske proizvodnje. Napad bi se mogao dogoditi u roku od nekoliko dana nakon odobrenja ruskog vrha, uključujući predsjednika Vladimira Putina. Glavna briga nije toliko izravna šteta od takvog napada, već "politički kaos" koji bi mogao izazvati u sjedištu NATO-a u Bruxellesu dok bi članice raspravljale kako i treba li uopće odgovoriti.

Wojciech Kononczuk, direktor poljskog Centra za istočne studije OSW, smatra da bi cilj Moskve bio poslati poruku Europi: ako ne prihvati ruske zahtjeve, uslijedit će destabilizacija. Cijela situacija dodatno je zaoštrena nakon što je prošlog tjedna na aerodromu Leipzig/Halle u Njemačkoj pronađen dron s eksplozivom, što je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt nazvao hibridnim napadom, ne pripisujući krivnju.