Dok će potpuna pomrčina na nekoliko minuta pretvoriti dijelove Španjolske u znanstveni laboratorij s NASA-inim avionima i desecima eksperimenata, u Hrvatskoj ćemo moći vidjeti djelomičnu pomrčinu. Stručnjaci upozoravaju: fotografiranje mobitelom bez zaštite može ga trajno oštetiti.
U srijedu, 12. kolovoza 2026. godine, nebo iznad Europe priredit će pravi spektakl. Dok će uski pojas potpune pomrčine Sunca prekriti dijelove Španjolske, pretvarajući zemlju u golemi znanstveni laboratorij, u Hrvatskoj će se moći promatrati njezin djelomični oblik. Mjesec će zakloniti značajan dio Sunčeva diska, a najbolji uvjeti za promatranje očekuju se na zapadu zemlje.
Pomrčina će započeti malo prije 19.30 sati, a svoj maksimum dosegnut će između 20.05 i 20.10 sati, neposredno prije zalaska Sunca. Ovisno o lokaciji, Mjesec će u tom trenutku prekriti između 70 i 85 posto Sunčeva diska. Najbolji uvjeti za promatranje bit će u zapadnim krajevima, posebno u Istri i na Kvarneru, ali i svi koji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj imaju otvoren pogled prema zapadnom horizontu mogli bi uživati u prizoru.
Iako će mnogi poželjeti ovjekovječiti ovaj rijedak trenutak, austrijski Forum za mobilne komunikacije (FMK) upozorava na ozbiljan rizik. Fotografiranje pomrčine mobitelom bez odgovarajuće zaštite može dovesti do trajnog oštećenja senzora kamere. Optika pametnog telefona funkcionira poput povećala i koncentrira svjetlost na sićušnu površinu senzora.
Kako prenosi Euronews, usmjeravanje objektiva prema Suncu nekoliko minuta bez zaštite može pregrijati modul kamere i trajno spaliti fotodiode koje čine senzor. Posljedica bi bile mrlje ili "mrtvi" pikseli koji se ne mogu vratiti. Također se može aktivirati i termalna zaštita telefona, koji se u toj situaciji automatski isključuje. Za sigurne i uspješne fotografije nužno je koristiti solarni filtar pričvršćen na prednju stranu objektiva. Stručnjaci za bolje rezultate preporučuju Pro način rada kamere, nisku ISO vrijednost i kratko vrijeme ekspozicije.
Za razliku od Hrvatske, gdje će pomrčina biti djelomična, u Španjolskoj će potpuna faza trajati nešto više od minute. Ta minuta tame bit će dovoljna da se pokrene niz ambicioznih znanstvenih eksperimenata. NASA će, primjerice, na visini od 15.000 metara letjeti svojim istraživačkim avionom WB-57 koji će pratiti Mjesečevu sjenu kako bi produžio vrijeme promatranja i proučavao Sunčevu koronu specijaliziranim kamerama.
Agencija će lansirati i šest znanstvenih balona za mjerenje atmosferskih parametara, uključujući odgovor nižih slojeva atmosfere na iznenadni nestanak Sunčeve radijacije. Sličan cilj ima i Projekt Globos, koji predvodi Federación de Asociaciones Astronómicas de España, s namjerom dobivanja slika pomrčine iz visoke atmosfere i bilježenja projekcije Mjesečeve sjene na Pirenejski poluotok.
Jedan od povijesno najzanimljivijih eksperimenata je Modern Eddington Experiment, kojim se ponavlja slavno mjerenje otklona svjetlosti zvijezda iz 1919. godine. Taj je eksperiment tada potvrdio Einsteinovu teoriju relativnosti. U Španjolskoj ga koordinira Agrupación Astronómica de Barcelona, a iako se zbog niske elevacije Sunca ne očekuju precizni podaci, poslužit će kao odlična priprema za "Eclipse of the Century" 2. kolovoza 2027. godine.
Pomrčina neće biti samo astronomski događaj. Projekt ECOECLIPSE proučavat će akustičku aktivnost ptica i šišmiša prije, tijekom i nakon pomrčina 2026., 2027. i 2028. godine, istražujući kako iznenadna tama zbunjuje životinje. Projekt SOLARIS, koji je pokrenula Generalitat de Catalunya, fokusirat će se na ljude, prateći putem pametnih satova fiziološke reakcije poput otkucaja srca i disanja, dva dana prije i dva dana poslije pomrčine.
Posebna pažnja posvećena je inkluzivnosti. Projekt Eclipse Inclusivo, koji razvija ICE-CSIC, omogućit će osobama s oštećenjem vida da "čuju" pomrčinu putem LightSound uređaja koji promjene intenziteta svjetlosti pretvaraju u zvuk. Više od 50 aktivnosti promatranja diljem Španjolske bit će opremljeno ovim uređajima.
Međunarodnu dimenziju daje projekt NATE (North African Telescope Eclipse), koji pod vodstvom Instituto de Astrofísica de Canarias povezuje Španjolsku, Maroko i SAD. Počet će u Palenciji, a nastavit će se 2027. u Maroku. Europska svemirska agencija (ESA) bit će prisutna u Leónu i Javalambreu u Teruelu, odakle će se emitirati međunarodni prijenos, dok je Observatorio de Yebes u Guadalajari izabran za službeni centar za praćenje pomrčine u Španjolskoj.
