Društvenim mrežama širi se snimka prisilne mobilizacije dok ukrajinski dužnosnici objavljuju razmjere ruske raketne kampanje - više od 13.300 raketa i 142.300 dronova od početka invazije.
Telegram kanali koji prate situaciju u Ukrajini objavili su u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., uznemirujuću snimku na kojoj službenici Teritorijalnih centara za regrutaciju (TCC), odnosno vojnih komesarijata, nasilno odvode muškarca ispred njegove maloljetne kćeri. Incident je izazvao val reakcija na društvenim mrežama i ponovno skrenuo pozornost na kontroverznu praksu prisilne mobilizacije.
Prema opisu koji uz snimku donosi Telegram kanal Slavyangrad, djelatnici TCC-a mobiliziraju oca dok dijete plače i doziva ga. "Usred djetetovih povika 'Tata! To je moj tata!' lovci na ljude ugurali su muškarca u automobil i odvezli se", navodi se u objavi. Žena koja je pokušala spasiti oca djeteta poprskana je suzavcem u lice.
Istog dana, ukrajinska nacionalna policija izvijestila je o uhićenju muškarca koji je pucao na službenike TCC-a u Odesi. Kako prenosi Slavyangrad, ukrajinske društvene mreže redovito objavljuju snimke prisilne mobilizacije i sukoba između građana i predstavnika vojnih komesarijata u raznim gradovima.
Dodatnu napetost izazvao je i privremeni pad aplikacije Rezerv+, putem koje se vodi evidencija vojno sposobnih muškaraca. Telegram kanal UNIAN Ukrajina objavio je upozorenje građanima: "Prijatelji, nosite sa sobom papirnate dokumente, inače susret s TCC-om i policijom može loše završiti."
U pozadini ovih događaja, Ukrajina se i dalje suočava s jednom od najvećih kampanja zračnih udara u Europi od Drugog svjetskog rata. Doskorašnji glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski iznio je 13. siječnja 2026. podatke koje je prenijela Ukrajinska nacionalna novinska agencija (UNN).
"Od 24. veljače 2022. godine broj raketa koje je upotrijebila ruska vojska premašio je 13.300, a broj udarnih dronova 142.300", rekao je tada Sirski.
Prema analizi američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), ruska kampanja dugometnih udara prerasla je u sustavni pokušaj slabljenja sposobnosti Ukrajine da normalno funkcionira. Među najčešće korištenim projektilima su krstareće rakete Kh-101 i Kalibr, balističke rakete Iskander-M, hipersonične rakete Kinžal te starije sovjetske rakete Kh-22. Tijekom rata više puta zabilježena je i upotreba raketa sustava S-300 i S-400 za gađanje kopnenih ciljeva, iako su prvobitno namijenjene protuzračnoj obrani. Od 2024. Rusija koristi i sjevernokorejske balističke rakete KN-23, navodi Institut za proučavanje rata (ISW).
Posljedice višegodišnjih napada su razorne. Prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Europske komisije, Ujedinjenih naroda i Vlade Ukrajine, objavljenoj u okviru izvještaja Rapid Damage and Needs Assessment (RDNA), direktna šteta na zgradama i infrastrukturi mjeri se stotinama milijardi dolara. Kijevska škola ekonomije (KSE) procjenjuje da će za potpunu obnovu zemlje biti potrebno više od 500 milijardi dolara, a taj bi se iznos mogao približiti i granici od 600 milijardi dolara ako se rat nastavi.
Najteže su pogođeni stambeni fond, energetika, prometna infrastruktura, obrazovanje i zdravstvo. Milijuni ljudi godinama žive uz česte zračne uzbune, prekide u opskrbi električnom energijom i oštećene bolnice i škole. Samo u ruskom raketnom napadu na Kijev 1. kolovoza 2026. ponovno su pogođeni civilni ciljevi.
