Povrtlari: Trgovački lanci nas ucjenjuju otkupnim cijenama
Proizvođači upozoravaju na pritisak jeftinog uvoza, nedostatak državne potpore i nepravedne tržišne uvjete koji guše domaću proizvodnju unatoč velikim potencijalima.
Proizvođači upozoravaju na pritisak jeftinog uvoza, nedostatak državne potpore i nepravedne tržišne uvjete koji guše domaću proizvodnju unatoč velikim potencijalima.
Hrvatski proizvođači povrća izašli su u subotu, 9. kolovoza 2026., s oštrim optužbama na račun sustava koji, kako tvrde, sustavno guši domaću proizvodnju. Poslovanje im postaje neodrživo pod pritiskom jeftinog uvoza i izostanka konkretne državne potpore, dok su police trgovačkih lanaca i ponuda ugostitelja prepune strane robe.
"Dok mi propadamo, police pune uvozne robe", stoji u naslovu članka koji sažima frustraciju sektora koji se osjeća zapostavljenim. Ugostitelji i turistički sektor, ističu povrtlari, zbog nižih cijena redovito posežu za uvoznim namirnicama, a domaći OPG-ovi teško pronalaze put do polica trgovačkih lanaca i hotelskih kuhinja.
Profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić ukazao je na paradoks turističke sezone. Ne postoji jamstvo da će gostima na Jadranu biti ponuđene domaće namirnice. Kao konkretan primjer naveo je rajčicu, objasnivši da pojedinačni proizvođači ne mogu osigurati kontinuitet isporuke kakav zahtijevaju veliki hotelski sustavi, koji se stoga okreću velikim dobavljačima.
Zabrinutost za stanje u poljoprivredi dijeli i energetski stručnjak Davor Štern. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska bi trebala posvetiti više pažnje konsolidaciji poljoprivrednih zemljišta i stimuliranju povezivanja proizvođača, tim prije što zemlja iz godine u godinu uvozi sve više hrane, dodatno slabeći domaću proizvodnu bazu.
Predsjednica Udruge povrćara Grada Zagreba i Zagrebačke županije Marina Galović odbacila je tezu da je problem u nevoljkosti proizvođača da se udruže. Srž problema, prema njezinim riječima, leži u tržišnim uvjetima. Trgovine i restorani preferiraju kupnju povoljnijih proizvoda iz Italije, dok domaće artikle vide kao previše skupe. Iz teške optužbe koju je iznijela proizlazi i dodatna zabrinutost: dio uvezenog povrća naknadno se plasira kao lokalno uzgojeno.
Galović ističe da Hrvatska ima dovoljno kapaciteta za znatno veću proizvodnju povrća, ali proizvođači ne žele širiti proizvodnju dok nemaju siguran plasman. "Trgovački lanci nas ucjenjuju otkupnim cijenama koje su često niže od proizvodnih troškova", poručila je, ukazujući na apsurdnu situaciju u kojoj se nalaze domaći proizvođači.
Dodatni udarac proizvođačima predstavljaju suša i visoki troškovi navodnjavanja, a zbog ograničenih dozvola za plavi dizel mnogi će, kako ističu, biti prisiljeni prekinuti rad tijekom ljetnih mjeseci. Njihov zahtjev za većim kvotama do sada nije dobio odgovor od nadležnih tijela.
Cijene na tržnicama, naglašavaju, ne mogu se izjednačiti s onima u supermarketima jer su količine prodaje znatno manje, a troškovi najma prostora i proizvodnje visoki. Lokalno povrće, uzgajano prema EU normama, često ima veće troškove i slabije prinose u usporedbi s uvoznim. Rezultat je da sve više obiteljskih gospodarstava radi na rubu rentabilnosti.
Bez bolje zaštite domaće proizvodnje, pravednijih uvjeta na tržištu i izmjena zakonskog okvira, upozoravaju, hrvatsko povrtlarstvo nastavit će gubiti konkurentnost, unatoč velikim proizvodnim potencijalima koje zemlja nedvojbeno posjeduje.