Preminuo fizičar Ivo Šlaus, redoviti član HAZU-a, u 95. godini
Ugledni znanstvenik svjetskog glasa, čije su glavno područje rada bile nuklearna fizika, fizika čestica i medicinska fizika, umro je u subotu u Zagrebu u 95. godini života.
Ugledni znanstvenik svjetskog glasa, čije su glavno područje rada bile nuklearna fizika, fizika čestica i medicinska fizika, umro je u subotu u Zagrebu u 95. godini života.
Prema informacijama iz HAZU-a, u Zagrebu je 8. kolovoza 2026. godine, u subotu, u dobi od 95 godina, preminuo hrvatski fizičar i akademik Ivo Šlaus, koji je bio redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Rođen 26. rujna 1931. u Splitu, Šlaus je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1954. godine, a na istom je fakultetu doktorirao 1958. godine. Tijekom razdoblja od 1960. do 2005. godine obnašao je profesorsku dužnost, a u Institutu Ruđer Bošković djelovao je od 1954. do 1998. godine. Od 2005. godine nosio je titulu professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
Glavna područja njegova znanstvenog rada bila su nuklearna fizika, fizika čestica i medicinska fizika. Uveo je i unaprijedio nove eksperimentalne pristupe i analitičke metode, a njegov znanstveni opus obuhvaća 411 publikacija, među kojima je i šest monografija. Bio je među pionirima u proučavanju nuklearnih interakcija izvan energetske ljuske, a u okviru medicinske nuklearne fizike bavio se radiofarmaceuticima te razvojem neutronske radioterapije. Također je bio jedan od organizatora skupova o nuklearnoj medicini, čime je dao značajan doprinos širenju tog interdisciplinarnog područja.
Kao gostujući profesor djelovao je na mnogim sveučilištima širom svijeta, a pružao je i savjetodavne usluge u znanstvenim laboratorijima. Sudjelovao je kao pozvani izlagač na 57 međunarodnih konferencija, a organizirao je njih 18. Član suradnik HAZU-a postao je 1977. godine, a redoviti član od 1991. godine.
Osim znanstvenog rada, Šlaus je bio i društveno aktivan. Od 2000. do 2003. obnašao je dužnost zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru. Zajedno s akademikom Ivanom Supekom, 1997. godine osnovao je Hrvatski pokret za demokraciju i socijalnu pravdu, gdje je preuzeo ulogu glavnog tajnika.
Njegov međunarodni ugled potvrđuje članstvo u nizu prestižnih institucija. Od 1988. godine bio je član i jedan od osnivača Academia Europaea, a od 1990. do 1994. predsjedavao je njezinim Odborom za fiziku i tehničke znanosti. Bio je i član Svjetske akademije znanosti i umjetnosti (WAAS), čiji je predsjednik bio od 2011. do 2013., a potom njezin počasni predsjednik. Od 1992. godine bio je uključen u Academia Scientiarum et Artium Europaea sa sjedištem u Salzburgu, a od 2006. godine djelovao je kao vanjski član Makedonske akademije znanosti i umjetnosti, uz to i kao dopisni član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.
Od 1987. bio je član Rimskog kluba, a 1993. osnovao je Hrvatsku udrugu Rimskog kluba i bio njezin predsjednik. Za svoj rad primio je nagrade Ruđer Bošković 1962. i 1969. godine, a 2008. godine dobio je Državnu nagradu za znanost za životno djelo. U 2023. godini dobio je odlikovanje Redom kneza Trpimira, koje uključuje ogrlicu i Danicu, a dodijeljeno mu je zbog iznimnih postignuća u znanstvenom radu, istraživačkim aktivnostima i međunarodnoj suradnji, kao i za jačanje ugleda Hrvatske u svijetu. Uz to, Telegramova novinarka Silvana Menđušić razgovarala je s akademikom Šlausom za Božić 2024. godine, a taj je intervju ostao zabilježen kao jedno od posljednjih svjedočanstava njegovih razmišljanja.
