Prijeti li gašenje NE Krško?
Hrvatski član Uprave potvrdio da bi elektrana za nekoliko dana mogla krenuti s redukcijom snage, dok Vlada uvjerava da je opskrba električnom energijom sigurna.
Hrvatski član Uprave potvrdio da bi elektrana za nekoliko dana mogla krenuti s redukcijom snage, dok Vlada uvjerava da je opskrba električnom energijom sigurna.
Zbog rekordno visokih temperatura i dugotrajne suše, Nuklearna elektrana Krško našla se u situaciji da bi u roku od nekoliko dana mogla biti prisiljena smanjiti proizvodnju, pa čak i potpuno se ugasiti. Temperatura rijeke Save, koja služi za hlađenje elektrane, približava se apsolutnoj granici od 28 stupnjeva u točki potpunog miješanja, što je ograničenje propisano procjenom utjecaja na okoliš iz 2023. godine.
Hrvatski član Uprave NE Krško Saša Medaković za RTL Danas potvrdio je da je prosječna temperatura zagrijavanja za jučerašnji dan dosegla 25,7 stupnjeva, a dnevni porast temperature ulaza Save iznosi 0,5 do 0,6 stupnjeva. "Tako da govorimo o danu, dva ili tri dana do trenutka kada ćemo doći u poziciju da moramo postupati", izjavio je Medaković.
Medaković je detaljno opisao plan postupanja ako se uvjeti ne promijene. Elektrana će prvo ići u redukciju snage u tri razine, počevši od 80 posto kapaciteta, na čemu bi ostala dan ili dva. Potom bi se snaga dodatno smanjivala za po 15 posto u dva koraka.
"Kada dođemo na 50 posto, tada bi se elektrana morala u potpunosti zaustaviti. Cijeli taj proces trajao bi pet do sedam dana", naveo je Medaković. Istovremeno je naglasio kako nuklearna sigurnost nije ugrožena i da svi sustavi rade bez ikakvih ograničenja.
Sličnu zabrinutost izrazio je i predsjednik Uprave NE Krško Gorazd Pfeifer. "Sava se uzvodno od nas danas zagrijala gotovo pola stupnja. Ako do nas stigne još toplija voda, više nećemo imati prostora za dodatno zagrijavanje rijeke. Ako se uvjeti ne promijene, morat ćemo djelomično smanjiti snagu elektrane", rekao je Pfeifer za HRT.
NE Krško polovicu svoje proizvodnje izravno isporučuje Hrvatskoj, što dnevno iznosi oko osam ili devet gigavatsati, odnosno u godišnjem prosjeku odgovara potrošnji grada Zagreba. Hrvatska iz te elektrane podmiruje oko 15 posto svojih potreba za električnom energijom.
Premijer Andrej Plenković, koji je u utorak boravio na Braču povodom Dana općine Bol, poručio je da nema razloga za paniku. "Sigurnost opskrbe je zajamčena. HEP je jučer priopćio i nema dileme da će Hrvatska imati dovoljno električne energije. Po pitanju Krškog, jučer sam bio s ministrom Šušnjarom, koji je u kontaktu sa slovenskim kolegom, i nema nikakve ugroze", izjavio je Plenković.
Premijer je na Twitteru dodatno pojasnio da je energetika stabilna prema informacijama ministra gospodarstva te da će tijekom dana detaljnije razgovarati s predsjednikom uprave HEP-a. Nije, međutim, odgovorio na pitanje hoće li cijene električne energije rasti zbog teške situacije na europskom tržištu.
Stručnjak za nuklearnu energiju s Instituta Ruđer Bošković Tonči Tadić smatra da nema razloga za zabrinutost te ističe da se NE Krško po sustavu hlađenja razlikuje od nuklearnih elektrana u Mađarskoj i Rumunjskoj. "Ove dvije nuklearke u Mađarskoj i Rumunjskoj i Krško na različitim su rijekama i pokušava se projicirati problem koji ne postoji", rekao je Tadić za N1.
Dodao je da elektrana u Krškom ima rashladne tornjeve koji omogućuju stabilniji rad tijekom visokih temperatura. "NE Krško ima tornjeve za hlađenje, što jako osigurava situaciju. To su stvari o kojima se vodi računa kada se gradi nuklearka, a ne kad dođu ovakvi problemi", kazao je Tadić, zaključivši kako će se pri projektiranju i radu elektrana sve više morati voditi računa o sustavima hlađenja zbog sve češćih toplinskih valova.
