Profesor Grgić: Poljoprivreda mora biti proizvodnja profita
S Agronomskog fakulteta poručuju da je vrijeme za promjenu tehnologije, a ne kultura, te upozoravaju na mogući rast cijena od 20 posto ako se suše nastave.
S Agronomskog fakulteta poručuju da je vrijeme za promjenu tehnologije, a ne kultura, te upozoravaju na mogući rast cijena od 20 posto ako se suše nastave.
Uz sve češće toplinske valove i suše, u javnosti se sve glasnije postavlja pitanje treba li Hrvatska radikalno mijenjati poljoprivredne kulture kojima se bavi. Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u gostovanju na RTL Direktu 6. kolovoza 2026. godine dao je jasan odgovor: ključ nije u zamjeni kultura, već u prilagodbi načina na koji proizvodimo.
"Mislim da nije. Vrijeme je da mijenjamo tehnologiju proizvodnje", rekao je Grgić, odbacujući ideju da bismo masovno trebali prelaziti na primjerice uzgoj avokada u Dalmaciji ili mandarina u Slavoniji. Naglasio je kako se postojeći sustav može unaprijediti promjenom pripreme i obrade tla, uvođenjem novih sorti i kultivara te prilagodbom cjelokupnog načina proizvodnje.
Profesor Grgić posebno je istaknuo važnost boljeg gospodarenja vodom, nazivajući je našim najvažnijim resursom. Objasnio je koncept "vodnog otiska" koji se ne odnosi samo na ono što popijemo, već na svu vodu potrebnu za proizvodnju svega što koristimo, uključujući i odjeću poput kravate.
"Moramo puno bolje gospodariti našim najvažnijim resursom, vodom", poručio je, dodajući kako svaka osoba dnevno, kroz sve što konzumira i koristi, "potroši" oko 3000 litara vode. Osvrnuo se i na percepciju domaće hrane kao skuplje te predložio povratak vlastitoj proizvodnji: "Ako kupujete, možda jest. Ali mnogi od nas mogu dio hrane proizvesti sami. Trebamo se vratiti korištenju resursa koje imamo."
Iako smatra da ove godine nema razloga za poskupljenje hrane zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda, profesor Grgić upozorava da bi se situacija mogla promijeniti. "Ako energija poskupi, rast će i cijena hrane. No ne treba očekivati nagli skok cijena poljoprivrednih proizvoda", rekao je.
Međutim, najavio je i potencijalno ozbiljniji scenarij. "Hrvatska danas ima voće i povrće iz drugih zemalja Europske unije, ali i iz trećih zemalja. Međutim, ako sljedeća godina bude slična ovoj, a nitko nema kristalnu kuglu da to može predvidjeti, postoji mogućnost da cijene poljoprivrednih proizvoda porastu oko 20 posto, a onda će logično porasti i cijene hrane koju konzumiramo", istaknuo je Grgić. Pritom je dodao i jezovito upozorenje: "Nemojmo zaboraviti: najskuplja je ona hrana koje nema."
Govoreći o prilagodbi klimatskim promjenama, Grgić je identificirao tri ključna čimbenika: državu koja kroz mjere potiče promjene, same poljoprivredne proizvođače te znanost i struku koje trebaju razvijati nove tehnologije. Smatra da država poduzima određene korake i da je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine dobar okvir, ali da često izostaje odaziv s terena.
Kao jedan od gorućih problema izdvojio je usitnjenu proizvodnu strukturu. "To je problem o kojem se rijetko govori. Primjerice, kod afričke svinjske kuge bavimo se divljim svinjama, a ne rješavamo glavni problem: usitnjenu proizvodnu strukturu", upozorio je. U Hrvatskoj danas djeluje oko 160 tisuća proizvođača, većinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a Grgić smatra da bez njihovog okrupnjavanja nema pravog iskoraka.
Središnja poruka profesora Grgića je da se percepcija poljoprivrede mora iz temelja promijeniti. "Poljoprivreda je danas proizvodnja profita. Treba zaboraviti romantiziranu sliku pijetla koji kukuriče i svinje u dvorištu. Ovdje se mora moći zaraditi", poručio je.
Zaključio je kako je to jedini način da se mladi zadrže na selu: "Mladi neće ostati u poljoprivredi zbog ljubavi prema tom poslu. Ako im se omogući da u poljoprivredi mogu zaraditi pristojnu prosječnu neto plaću, onda će se njome baviti. Bez toga teško."
