Prosvjedi i pritisci: Zašto se Srbija ljulja
Od spornog rudnika litija do zahtjeva za vladavinom prava, unutarnje napetosti u Srbiji testiraju stabilnost zapadnog Balkana.
Od spornog rudnika litija do zahtjeva za vladavinom prava, unutarnje napetosti u Srbiji testiraju stabilnost zapadnog Balkana.
Iako je na međunarodnoj sceni pozicionirana kao ključni igrač čijim se balansiranjem između Istoka i Zapada pomno prati, Srbija se suočava s rastućim unutarnjim pritiscima koji bi mogli definirati njezinu političku budućnost. Od masovnih prosvjeda zbog ekoloških pitanja do kroničnih zahtjeva za reformama, vlast u Beogradu nalazi se pod povećalom i vlastitih građana i Bruxellesa.
Projekt iskopavanja litija u dolini Jadra, koji predvodi anglo-australski gigant Rio Tinto, postao je žarište nezadovoljstva. Iako vlada Aleksandra Vučića ističe golem gospodarski potencijal i priliku da Srbija postane ključni dobavljač za europsku industriju električnih vozila, ekološke skupine i lokalno stanovništvo strahuju od nepovratnog zagađenja. Masovni prosvjedi 2021. i 2022. godine blokirali su prometnice diljem zemlje, prisilivši vlasti na privremeno povlačenje dozvola, no pitanje je daleko od riješenog.
Ovi prosvjedi prerasli su u platformu za šire građansko nezadovoljstvo, okupljajući oporbene stranke poput one Marinike Tepić i Dragana Đilasa, ali i velik dio nevladinog sektora. Za promatrače, Jadar više nije samo borba za okoliš, već test izdržljivosti civilnog društva naspram autoriteta vlasti.
Unutarnje napetosti dodatno kompliciraju vanjskopolitički manevri. Srbija, koja je 2012. dobila status kandidata za članstvo u EU, nalazi se pod stalnim pritiskom Bruxellesa da uskladi svoju vanjsku politiku, posebno uvođenjem sankcija Rusiji. Iako je tradicionalno bliska s Moskvom, Beograd je 2023. godine ipak uveo restriktivne mjere, što je potez koji analitičari tumače kao pragmatičan korak prema Zapadu, ali i kao rizik za potencijalne nemire među dijelom biračkog tijela.
Istovremeno, pitanje Kosova ostaje otvorena rana. Unatoč Sporazumu o normalizaciji iz 2013., Srbija i dalje ne priznaje neovisnost Prištine. Ovaj zamrznuti sukob, uz povremene eskalacije, predstavlja trajnu prijetnju regionalnoj stabilnosti i ključnu prepreku na europskom putu Srbije.
Dok se vodi bitka za političku budućnost, građani se suočavaju s opipljivim ekonomskim izazovima. Inflacija je 2023. iznosila oko 8%, nagrizajući životni standard. Unatoč tome, vlada gura velike infrastrukturne projekte, uključujući i pripreme za domaćinstvo specijalizirane izložbe EXPO 2027., što se predstavlja kao generator rasta. Trgovinska razmjena s Europskom unijom, koja čini više od 60% ukupne vanjske trgovine, naglašava duboku ekonomsku isprepletenost s blokom kojem Srbija službeno teži pristupiti.
Pritisak na vlasti premijera Miloša Vučevića i ministra vanjskih poslova Ivice Dačića dolazi s više strana. Od njih se očekuje da istovremeno održe ekonomsku stabilnost, smire strasti oko ekoloških pitanja, nastave dijalog s Prištinom i odgovore na zahtjeve EU-a. Kako će se nositi s ovim izazovima, odredit će ne samo političku sudbinu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), već i smjer kojim će krenuti cijela regija zapadnog Balkana.
