Prozirna hidromeduza pojavila se uz istarsku obalu
Nova vrsta meduze, Aequorea forskalea, zamijećena u Štinjanskoj uvali. Iako nije jako opasna, kod osjetljivih osoba može izazvati neugodne alergijske reakcije.
Nova vrsta meduze, Aequorea forskalea, zamijećena u Štinjanskoj uvali. Iako nije jako opasna, kod osjetljivih osoba može izazvati neugodne alergijske reakcije.
U Štinjanskoj uvali jučer je zamijećena nova vrsta meduze koja je dodatno obogatila, ali i zabrinula, morski svijet uz zapadnu obalu Istre. Riječ je o hidromeduzi latinskog naziva Aequorea forskalea, čija je pojava zabilježena uz već prisutnu mediteransku meduzu (Cotylorhiza tuberculata), o kojoj se već pisalo proteklih dana.
Ova hidromeduza gotovo je prozirnog tijela, zbog čega je u moru vrlo teško uočljiva. Njezin klobuk može doseći promjer od 10 centimetara. Na rubu klobuka nalaze se brojne, iznimno kratke i jedva zamjetne lovke. Karakterističan izgled daje joj osam ili više radijalnih kanala koji se protežu od njezinih usta, zbog čega gledana odozgo podsjeća na kotač. Fotografije je snimila izv. prof. dr. sc. Petra Burić, a jedinke koje su pronađene u plićaku već su bile prilično oštećene od udaranja o stijene i kamenje, zbog čega su često ostale bez rubova s kratkim lovkama.
Iako ova vrsta nije opasna za život, stručnjaci upozoravaju građane na oprez. Kod hipersenzibilnih osoba može doći do blaže alergijske reakcije, osobito na osjetljivijim dijelovima tijela poput trbuha i vrata. Na mjestu dodira može se pojaviti crvenilo i manji plikovi koji se povlače nakon 2 do 3 dana. Osobe koje su doživjele kontakt opisuju osjećaj kao pečenje srednje jačine, slično ubodu ose.
"Stoga pozivamo građane da ih ne diraju jer se kod osjetljivijih osoba može javiti reakcija na dodir s jedinkama koje još uvijek imaju kratke lovke. Važno je upozoriti djecu da se s ovom vrstom hidromeduze ne igraju bacajući jedinke u zrak i gađajući se jer može doći do blažih opekotina", navodi se u apelu.
Izv. prof. dr. sc. Paolo Paliaga, šef Katedre za oceanografiju Fakulteta prirodnih znanosti u Puli, objasnio je za Glas Istre razloge ove neuobičajene ljetne pojave. "Ova vrsta hidromeduze inače se pojavljuje kratkotočno krajem ožujka, ali ove godine ima maksimum pojavnosti ovih dana. Najvjerojatnije je suša i nestašica vode talijanskih rijeka utjecala na planktonsku zajednicu i na uspostavu geostrofickih struja u sjevernom Jadranu koje su pogodovale kasnijoj proliferaciji ove vrste. Pojavnost je zabilježena i u okolici Rovinja", rekao je Paliaga.
Stručnjaci pretpostavljaju da su jedinke ove vrste prisutne i u drugim uvalama na zapadnoj obali Istre, pa se kupačima savjetuje dodatan oprez.
