Psiholog upozorava: Tehnologija napreduje brže od društva, a to je opasno
Hrvatski psiholog i istraživač umjetne inteligencije Aco Momčilović upozorava na društveni jaz i potrebu za sveobuhvatnom analizom utjecaja tehnologije.
Hrvatski psiholog i istraživač umjetne inteligencije Aco Momčilović upozorava na društveni jaz i potrebu za sveobuhvatnom analizom utjecaja tehnologije.
Dok se inovacije u području umjetne inteligencije nižu eksponencijalnom brzinom, društvo, zakonodavstvo i obrazovni sustavi zaostaju, stvarajući opasan jaz. Upozorio je na to u intervjuu za Novi list Aco Momčilović, psiholog, istraživač umjetne inteligencije i UI edukator, naglasivši kako najveća prijetnja nije pobuna strojeva, već naše vlastito prilagođavanje njihovim zahtjevima.
Momčilović objašnjava da trenutni tehnološki zamah nije plod jednog otkrića, već međusobnog pojačavanja više procesa, od rasta računalne snage do eksplozije podataka mjerene u zetabajtima. Kao ključno štivo za razumijevanje ovog trenda preporučuje knjigu "Singularity" futurista Raya Kurzweila.
"Digitalni proizvod, za razliku od fizičkog, može se gotovo trenutno proširiti na milijarde korisnika, kao što smo vidjeli na raznim primjerima od TikToka do ChatGPT-ja u posljednjim godinama. Zbog toga se inovacije više ne razvijaju linearno: svaka nova tehnologija postaje alat za stvaranje sljedeće," rekao je Momčilović za Novi list. Upozorava da umjetna inteligencija dodatno ubrzava ovaj ciklus jer prvi put u povijesti nije samo predmet istraživanja, već i njegov aktivni instrument.
Ključni problem našeg vremena, smatra Momčilović, leži u neusklađenom ritmu promjena. "Tehnologija napreduje eksponencijalno dok se obrazovanje, zakonodavstvo, institucije i organizacijska kultura mijenjaju mnogo sporije. Upravo je taj jaz jedan od ključnih problema našeg vremena. Ne nedostaje nam samo tehnologija nego društveni kapacitet da razumijemo njezine posljedice i usmjerimo njezinu primjenu," izjavio je.
Usporedba Hrvatske i zemalja EU-a s državama koje predvode razvoj UI-ja posebno je zanimljiv aspekt njegovih istraživanja. O toj temi planira govoriti i na 4. CRANE FORUM-u, koji organizira Davorin Štetner za posebne goste u okolici Jastrebarskog.
Na pitanje živimo li pod kultom tehnologije, Momčilović odgovara oprezno: "Djelomično da, ali pojam 'kulta tehnologije' treba koristiti oprezno kako ne bismo završili u jednako pojednostavljenom antitehnološkom stavu. Problem nije u tome što vjerujemo da tehnologija može riješiti mnoge probleme, ona to doista može."
Pravi problem nastaje kada se tehnologiji pripisuje sposobnost rješavanja pitanja koja su primarno politička, etička ili društvena. "Aplikacija neće sama riješiti usamljenost, algoritam neće ukloniti nejednakost, a digitalizacija neučinkovitog procesa može samo stvoriti bržu i skuplju verziju iste neučinkovitosti," pojasnio je. Tehnocentrizam se, dodaje, prepoznaje po pretpostavci da je svaka inovacija automatski napredak, zanemarujući pritom pitanja kome koristi i tko snosi rizik.
Momčilović godinama u svojim predavanjima ponavlja da je najveća pogreška promatrati tehnologiju samo kao tehničko pitanje. "Potrebna nam je istodobno ekonomska, psihološka, obrazovna, pravna, politička, kulturna i filozofska analiza," naglašava. U sklopu toga, unutar Hrvatske psihološke komore sudjeluje u izradi prvih naputaka za upotrebu AI-ja namijenjenih psiholozima.
U području obrazovanja, ističe da nije dovoljno samo dodati više tehnologije i STEAM sadržaja, već je ključno sačuvati kritičko mišljenje, kreativnost i toleranciju na frustraciju. Svoja stajališta iznijet će i na konferenciji "AI Perspektive 2026: Filozofija, društvo i tehnologija" na Hrvatskim Studijima, gdje radi i Lovre de Grisogono.
Iz svojih istraživanja unutar IPMA-e o primjeni umjetne inteligencije u upravljanju projektima, Momčilović izdvaja ključnu kompetenciju: "Ključna kompetencija više nije samo znati koristiti UI nego znati kada mu vjerovati, kada ga provjeriti i kada odbiti njegov prijedlog."
Kroz emisiju UI Central Point nastoji prikazati UI iz različitih perspektiva, a u projektu UI Art Singularity umjetnost koristi kao prostor za društveno propitivanje tehnologije. Trenutno je otvorena i izložba Beyond the Game, koja kroz UI slike priča o utjecaju nogometa na društvo. "Tehnologiju ne treba samo demonstrirati; treba je interpretirati, kritizirati i smjestiti u ljudski kontekst," poručuje.
Govoreći o budućnosti, Momčilović upozorava da elementi distopije već postoje: "Imamo ekonomiju nadzora, algoritamsko upravljanje pažnjom, širenje dezinformacija, koncentraciju moći u malom broju kompanija i sve slabiju mogućnost građana da razumiju sustave koji donose odluke o njima." Posebno su opasni netransparentno profiliranje ljudi i automatizirano odlučivanje bez stvarnog ljudskog nadzora, a tek predstoji vidjeti razvoj UI-ja u vojne svrhe.
Jedan od mogućih ishoda je i kognitivna polarizacija. "Dio ljudi koristit će UI kako bi proširio svoje sposobnosti, brže učio i postavljao bolja pitanja. Drugi će mu prepuštati sve veći dio razmišljanja ili je koristiti samo za zabavu," predviđa. Podjela budućnosti tako više neće biti samo na one koji imaju i nemaju pristup tehnologiji, već na "građane prvog i drugog reda" s obzirom na disciplinu korištenja UI-ja za jačanje vlastitog mišljenja.
Iako smatra da je sve teže predvidjeti budućnost, Momčilović ne zagovara zaustavljanje digitalizacije, već razbijanje pretpostavke da je ono što je tehnički moguće automatski i društveno poželjno. Umjesto pitanja "možemo li to automatizirati", predlaže da se pitamo: "što automatizacijom dobivamo, što gubimo, tko odlučuje i može li čovjek zadržati stvarnu kontrolu?".
Ako UI smanji potrebu za ljudskim radom, društvo će se suočiti s pitanjem identiteta i svrhe, a ne samo prihoda. "Čovjeku nije potrebna samo udobnost; potrebni su mu smisleni napor i osjećaj da djeluje na svijet," zaključuje Momčilović, najavljujući svoje buduće istraživanje pod nazivom "UI i kraj kognitivne privilegije".
U konačnici, ističe: "Najveći rizik nije u tome da će strojevi postati slični ljudima, nego da ćemo mi postupno prilagoditi svoje ponašanje zahtjevima strojeva i platformi." Budućnost će stoga odrediti ne samo inteligencija strojeva, već i naša sposobnost da ostanemo samostalni i odgovorni u odlučivanju čemu tehnologija treba služiti.
