Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je u srijedu, 12. kolovoza 2026., odmazdom prema zapadnim zemljama zbog zapljene ruskih trgovačkih brodova, ocijenivši takve postupke "piratstvom i razbojništvom". Obraćajući se s ruske krstarice Varjag blizu obala otoka Sahalina, gdje su u tijeku pomorske vježbe na Dalekom istoku, dao je naslutiti da odgovor Moskve neće biti ograničen na područja gdje su brodovi oduzeti.
"Primijetili smo da su vlasti određenih zemalja nedavno razmatrale mogućnost zapljene naših brodova i prodaje robe koju su nam ukrale", rekao je Putin, dodavši kako će Rusija, ako se to ostvari, odgovoriti na isti način. Naglasio je da će Moskva djelovati "gdje god smatra potrebnim i prikladnim, bilo gdje", uključujući i područje Tihog oceana.
Simetričan odgovor i prijetnja trgovačkim brodovima
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši predsjednik Rusije (2008.-2012.), pojasnio je što bi takva odmazda značila u praksi. Istaknuo je kako mnogi brodovi u vlasništvu europskih prijevoznika plove pod "zastavama pogodnosti", što Rusiji daje pravo na široko djelovanje.
"To znači da, primjenjujući simetričan pristup, što je jedino pravedno, Rusija ima pravo napasti bilo koji trgovački brod koji pripada neprijateljskim državama, bilo u našim ili u neutralnim vodama, pod uvjetom da postoje opravdani razlozi za sumnju da prevozi teret u interesu neprijatelja", rekao je Medvedev. Dodao je da se to odnosi na bilo koju vrstu tereta i da je ruska vojska "sposobna znatno proširiti operacije daleko izvan područja Crnog mora".
Spremnost flote i pozadina sukoba
Admiral Viktor Liina, zapovjednik ruske Tihookeanske flote, izvijestio je Putina da mornarica ima dovoljno sredstava za inspekciju i zadržavanje plovila "neprijateljskih nacija i njihove flote duhova". "Spremni smo početi obavljati zadatak", poručio je admiral Liina.
Napetosti su eskalirale nakon što su Švedska i Francuska među zemljama koje su zaplijenile brodove za koje se sumnja da pripadaju ruskoj "floti duhova", koju Kremlj koristi za izbjegavanje zapadnih sankcija. Švedska je početkom ožujka 2026. zaplijenila teretni brod, a krajem srpnja Europska unija odobrila je nove sankcije koje otvaraju put prodaji nafte i druge robe s tih plovila. U pozadini su i visoke napetosti u azijsko-pacifičkoj regiji, gdje Kijev i Seul optužuju Pjongjang i Moskvu za intenziviranje vojne suradnje.