Preliminarne procjene Eurostata pokazuju ubrzanje ekonomske aktivnosti u EU-u i eurozoni, dok za Hrvatsku sve upućuje na usporavanje rasta BDP-a u drugom kvartalu, iako će godišnja stopa ostati u gornjoj polovici ljestvice EU-a.
Ekonomska aktivnost u Europskoj uniji i eurozoni ubrzala je u drugom tromjesečju 2026. godine, pokazuju preliminarne procjene Eurostata. Nakon što je prvo tromjesečje bilo bez rasta, gospodarska aktivnost je u drugom tromjesečju porasla za 0,4 posto u eurozoni i 0,5 posto u EU-27. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, BDP je u EU-u porastao s 0,8 na 1,2 posto, dok je u europodručju rast ubrzao s 0,5 na 1 posto.
U usporedbi sa Sjedinjenim Američkim Državama, dinamika je i dalje približno upola slabija. Njihova godišnja stopa rasta od 2,1 posto predstavlja pad u odnosu na 2,7 posto koliko je zabilježeno u prvom tromjesečju. Iako podaci za EU nisu potpuni jer su dostupni za 21 od 27 zemalja, Eurostatov pregled obuhvaća više od 95 posto ukupnog BDP-a zbog udjela pojedinih ekonomija.
Eurostatov pregled pokazuje da je godišnja stopa ubrzala u devet država članica, u isto toliko je usporila, u Španjolskoj je ista kao u drugom lanjskom kvartalu, a Irska i Rumunjska bilježe pad, pri čemu se u Rumunjskoj negativna stopa produbila, dok je u Irskoj osjetno manja nego u prvom tromjesečju.
Ubrzanje rasta na razini EU-a potaknuto je činjenicom da je među šest najvećih gospodarstava, koja čine oko 72 posto BDP-a, samo Francuska i Nizozemska zabilježile usporavanje. U najvećem gospodarstvu, Njemačkoj s udjelom od gotovo 24 posto, te u trećem po veličini, Italiji s 12 posto udjela, kao i u Poljskoj (šesto), aktivnost je ubrzala. Španjolska, kao četvrto najveće gospodarstvo, zadržala je istu dinamiku. Prema dostupnim podacima, najveću godišnju stopu u drugom kvartalu imala je Slovenija, čak pet posto.
Za Hrvatsku se procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS) očekuje tek potkraj mjeseca, ali sve upućuje da će biti u skupini zemalja s usporavanjem rasta, no i s godišnjom stopom u gornjoj polovici ljestvice EU-a. Na osnovu mjesečnih podataka za travanj-lipanj, domaći analitičari procjenjuju da bi godišnja stopa mogla pasti na otprilike dva posto.
Slično pokazuju i najnovije vrijednosti CEIZ indeksa poslovnog ciklusa, koji objavljuje Ekonomski institut Zagreb. Indeks za svibanj, uz komentar istraživača EIZ-a, ukazuje na mogući rast BDP-a od dva posto u drugom tromjesečju, ali uz napomenu da je za točniju procjenu potrebno pričekati podatke za lipanj.
Hrvatska narodna banka (HNB) je svoju prvu procjenu temeljenu na modelu brze procjene objavila ranije, sredinom srpnja. Tadašnji podaci sugerirali su nešto izraženije usporavanje. Zbog slabijih svibanjskih pokazatelja, posebno industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo, model je predviđao rast od 0,3 posto na kvartalnoj razini, a godišnja stopa mogla je pasti na 1,6 posto s 2,2 posto u prvom tromjesečju.
Nakon toga, stigli su znatno bolji podaci o industrijskoj aktivnosti za lipanj. U lipnju je proizvodnja porasla za 5,3 posto u odnosu na isti mjesec 2025., a u usporedbi drugog kvartala ove i prošle godine zabilježen je rast od 0,3 posto. Trgovina na malo je u drugom tromjesečju usporila rast na 0,9 posto na godišnjoj razini. Građevinarstvo bilježi oko tri posto međugodišnjeg rasta, dok je u turizmu broj noćenja u travnju-lipnju bio za otprilike 0,4 posto manji nego lani.
Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, ističe kako bi se moglo pokazati da je utjecaj investicija u drugom tromjesečju malo ojačao, dok bi se osobna potrošnja, za koju se općenito ove godine računa s usporavanjem, mogla zadržati približno na razini iz prvog tromjesečja. "Sve u svemu, zaključuje kako je izgledno usporavanje, ali i dalje govorimo o solidnim godišnjim stopama rasta", navodi se u analizi Poslovnog dnevnika.
