Rekordno rana berba šampanjca
Berba je počela 12. kolovoza, više od tjedan dana ranije nego prošle godine, a vinari upozoravaju da bi šampanjac mogao izgubiti svoj prepoznatljiv karakter.
Berba je počela 12. kolovoza, više od tjedan dana ranije nego prošle godine, a vinari upozoravaju da bi šampanjac mogao izgubiti svoj prepoznatljiv karakter.
U regiji Šampanja na sjeveroistoku Francuske deseci radnika okupili su se u zoru 14. kolovoza među lozama chardonnaya započevši drugi dan najranije berbe otkako se vode zapisi, s početka 20. stoljeća. Službeni početak berbe upravno tijelo industrije šampanjca (CIVC) pomaknulo je na 12. kolovoza, više od tjedan dana ranije nego 2025. godine, kada je berba počela 20. kolovoza.
Klimatske promjene, poput rekordnih vrućina i suša koje su ovog ljeta pogodile velik dio Europe, testiraju otpornost francuske industrije šampanjca. Više temperature ubrzavaju sazrijevanje i proizvode grožđe s većim udjelom šećera, što otežava očuvanje okusa i kiselosti šampanjca.
"Nema kolovoškog odmora za vinare", našalio se Benoit Velut, 39-godišnji vlasnik vinarije Champagne Jean Velut u selu Montgueux, koja godišnje proizvede oko 28.000 boca. Njegov otac Denis, 67, koji mu je predao vinograd, prisjetio se kako se berba nekada odvijala nakon početka školske godine. "Nekada je to bilo krajem rujna i uglavnom u listopadu, u doba godine koje je još bilo prilično hladno", rekao je stariji vinar.
Denis je dodao: "Krajem 1990-ih, da mi je netko rekao da ću brati grožđe prije 15. kolovoza, rekao bih: 'Hajde, budimo razumni'." Vincent Finot, još jedan vinar iz Montgueuxa, dobio je posebno dopuštenje nadležnih tijela da počne berbu 6. kolovoza, što je najraniji datum u povijesti cijele Šampanje, nakon što su testovi pokazali nagli pad kiselosti njegova grožđa. "Nisam se usudio čekati duže", kazao je.
Agroklimatolog Serge Zaka istaknuo je da su datumi berbe u Francuskoj pomaknuti za oko 21 dan u posljednjih 50 godina. "U prosjeku, na svim francuskim vinogradima, uključujući i one u Šampanji, datumi berbe pomaknuli su se za oko 21 dan u posljednjih 50 godina", rekao je Zaka, dodavši: "Cijeli ciklus vinove loze je pogođen."
Prema podacima CIVC-a, oko 30 posto ovogodišnjeg uroda izgubljeno je zbog proljetnog mraza, a vrućina i suša dodatno su smanjile prinose. Stephane Vignon, vinar iz sela Verzenay, rekao je da su neki grozdovi težili gotovo 30 posto manje od uobičajene težine. Kako bi nadomjestili gubitke, proizvođači se oslanjaju na rezervne zalihe. "Uveli smo sustav koji nam omogućuje (u lošim berbama) da ponovno uvedemo vina pohranjena u spremnicima kako bismo nadomjestili dio izgubljenog uroda", objasnio je supredsjednik CIVC-a Maxime Toubart.
Izazovi s kojima se suočava Šampanja otvaraju priliku britanskim vinarima. Kredasta tla južne Engleske i umjerenije temperature, iako također u porastu, podsjećaju na uvjete u Šampanji prije nekoliko desetljeća. Francuske kuće šampanjca Taittinger i Pommery već su uložile u tu regiju.
Denis Velut smatra da bi šampanjac mogao evoluirati prema vinima koja su toplija i imaju veći udio alkohola. "Mogli bi izgubiti malo tog vrlo eteričnog, prozračnog i laganog karaktera koji definira šampanjac", upozorio je. Zaka je zaključio da će tradicionalne prakse morati evoluirati kako bi se očuvala kiselost i kvaliteta šampanjca, uključujući sadnju otpornijih sorti grožđa i održavanje pokrova tla radi zadržavanja vlage.
