Rezo: Podzemni vodonosnici raspolažu s 563 milijuna m³ obnovljivih zaliha godišnje
Direktor VGO-a za Muru i gornju Dravu upozorava na rastući pritisak na vodonosnike zbog suša, navodnjavanja i gubitaka u mrežama.
Direktor VGO-a za Muru i gornju Dravu upozorava na rastući pritisak na vodonosnike zbog suša, navodnjavanja i gubitaka u mrežama.
Tri ključna tijela podzemnih voda na sjeveru Hrvatske, Varaždinsko, Međimursko te Legrad/Slatina, zajedno raspolažu s procijenjenih 563 milijuna kubičnih metara obnovljivih zaliha godišnje. Podaci su to Hrvatskih voda koje je u ponedjeljak, 10. kolovoza 2026., iznio Milan Rezo, direktor VGO-a za Muru i gornju Dravu. Upozorio je pritom da klimatske promjene, sve duža sušna razdoblja i neučinkovita potrošnja nameću potrebu za strateškim pristupom tom resursu.
Dugoročna sigurnost opskrbe, naglasio je Rezo u svom priopćenju, ne može se procjenjivati samo na temelju ukupnih količina vode. Ključno je pratiti obnovljive zalihe, a granice tih hidrogeoloških cjelina ne podudaraju se s administrativnim podjelama na županije. Zalihe u podzemlju nisu beskonačne.
Sjeverni dio zemlje smješten je iznad prostranih aluvijalnih vodonosnika koje napajaju Drava i Mura. Duga sušna razdoblja i niski vodostaji tih rijeka mogu usporiti prirodno obnavljanje, dok visoke temperature istovremeno dižu potražnju, od kućanstava, gospodarstva, industrije do poljoprivrede.
Trenutačne razine Drave i Mure na slivnom području još su uvijek iznad povijesnih minimuma, no Rezo ne umanjuje zabrinutost.
"Vode zasad ima, ali pritisak na vodonosnik raste", upozorio je.
Među najvećim izazovima Rezo vidi gubitke unutar javnih vodoopskrbnih mreža. Njihovim smanjenjem, objasnio je, stvorile bi se dodatne količine vode bez potrebe za aktiviranjem novih izvorišta i dodatnim opterećenjem podzemnih resursa. Vlada, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Hrvatske vode već su od javnih isporučitelja vodnih usluga zatražili da izrade planove za smanjenje tih gubitaka.
Osvrćući se na sve veće potrebe poljoprivrede za vodom u sušnim mjesecima, Rezo je odbacio ideju da je navodnjavanje samo po sebi problem.
"Navodnjavanje nije problem, nego dio rješenja, zato rješenje nije zabraniti navodnjavanje, nego ga učiniti učinkovitijim", istaknuo je.
Kao prioritete za jačanje vodne sigurnosti Rezo je nabrojao: smanjenje gubitaka u distribucijskim mrežama, zaštitu izvorišta, podizanje učinkovitosti navodnjavanja, izgradnju akumulacija za prikupljanje oborinske vode te međusobno povezivanje vodoopskrbnih sustava.
Za kraj je naglasio kako je netočno tvrditi da vode nema, podzemni vodonosnici u Hrvatskoj izdašni su, no s tim se bogatstvom mora postupati kao sa strateškim dobrom.
"Ne može se slati poruka kako vode nemamo jer iste na području Hrvatske imamo u izobilju u podzemnim vodonosnicima, ali njome moramo upravljati kao strateškim resursom", poručio je Rezo.
