Grad Rijeka je ponovno osigurao privremeni dnevni smještaj u dva prihvatilišta. Voditeljica apelira na građane da upute beskućnike na tu mogućnost jer mnogi za nju ne znaju.
Zbog novog toplinskog vala, Grad Rijeka je ponovno aktivirao mjeru privremenog dnevnog smještaja za beskućnike. Sklonište od nesnosnih vrućina moguće je pronaći u dva riječka prihvatilišta: Ruže sv. Franje na adresi Baštijanova 25a i Oaza u Ulici žrtava fašizma 12. Ista akcija bila je na snazi i krajem lipnja 2026. godine tijekom prvog vala ekstremnih vrućina, izvijestio je Novi list.
Voditeljica Prihvatilišta Ruže sv. Franje, Milanka Grandić, za Novi list je pojasnila da je cilj zaštititi zdravlje i sigurnost ljudi koji su posebno izloženi rizicima. "Osiguravamo privremeni dnevni smještaj za vanjske beskućnike do 22 sata. Korisnicima je omogućen boravak u hladu, tuširanje, topli obrok i odmor, kao i druženje s ostalim korisnicima, a procedura prijave dežurnim djelatnicima je pojednostavljena na davanje osobnih podataka", rekla je Grandić. Dodala je kako osoba treba pokazati osobnu iskaznicu ili samo reći svoje ime, prezime i mjesto iz kojeg dolazi, naglasivši: "Ostale informacije nas ne zanimaju."
Unatoč otvorenim vratima, interes je zasad vrlo slab. Tijekom lipanjske akcije prihvatilište je posjetilo samo pet osoba, uglavnom u poslijepodnevnim satima. U protekla dva dana, otkako je mjera ponovno na snazi, javila su se tek dva beskućnika. "Imamo mjesta, ali ljudi ne dolaze", konstatirala je Grandić za Novi list, dodajući kako se većina beskućnika, prema njezinim saznanjima, okuplja u prostoru bivše Tvornice papira i ne zna za ovu mogućnost. Iz prihvatilišta stoga pozivaju sve građane koji uoče beskućnike da ih upute na jednu od dvije lokacije.
Prihvatilište Ruže sv. Franje, smješteno na Kozali, raspolaže s dvanaest muških i dva ženska kreveta. Trenutno u njemu boravi sedam osoba, dvije žene i pet muškaraca. Ustanova prima ljude s područja Primorsko-goranske županije i nudi im privremeni smještaj u trajanju od šest mjeseci do godinu dana, odnosno dok se ne osamostale. Godišnje kroz prihvatilište prođe između 30 i 40 korisnika.
Milanka Grandić upozorava na zabrinjavajući trend. "Posljednjih godina bilježimo porast starijih osoba koje nam se obraćaju za pomoć", rekla je, prisjećajući se da su ranije dolazile uglavnom mlađe, zdrave osobe koje su privremeno ostale bez posla ili su prolazile kroz razvod. "Nažalost, u posljednje vrijeme bilježimo trend starijih, bolesnih i od obitelji napuštenih osoba, što nas brine." Riječ je o ljudima s vrlo malim ili nikakvim primanjima. Prošle godine prihvatilište je uspjelo jednog korisnika smjestiti u Dom za starije osobe na Kantridi.
Tajnica prihvatilišta, Dolores Turkalj Jurčević, ističe da korisnici imaju tri obroka dnevno, mogu održavati higijenu i sudjelovati u brojnim aktivnostima. "Imamo radionice gline, kuhanja, domaćinstva, odlazimo na izlete u Gorski kotar i okolicu gdje beremo razno bilje i plodove te radimo svoje sokove, pekmeze, džemove, salsu", nabrojala je za Novi list.
Oko četrdesetak volontera, dijelom iz Franjevačke mladeži, brine o funkcioniranju ustanove. Jedan od njih je i Marinko Pavlović, bivši korisnik koji je odlučio vratiti pruženu dobrotu. "Meni je u Prihvatilištu bilo jako lijepo dok sam bio korisnik, svi su se prema meni odnosili jako lijepo i kako bih im vratio dio dobrote i ljubaznosti koje su mi pružili, odlučio sam se vratiti kao volonter", ispričao je Pavlović, koji sada živi u udomiteljskoj obitelji u Viškovu. Budući da je po struci kuhar, vikendom korisnicima priprema tople obroke poput sarme i punjenih paprika, iako prihvatilište inače dobiva obroke iz Crvenog križa.
Sedamdesetčetverogodišnja Lucijana Afrić, koja u prihvatilištu boravi već godinu dana, kaže da je ondje pronašla ono što nikad nije imala. "Jako sam zadovoljna boravkom u Prihvatilištu, koje mi pruža osjećaj doma i obitelji koju nikada u pravom smislu riječi nisam niti imala", rekla je Afrić. Dodaje kako je predala zahtjev za Dom na Kantridi i čeka svoj red.
