Rizik od šumskih požara u južnoj Europi udvostručio se od 1981. godine
Novo istraživanje sveučilišta u Groningenu upozorava na sve češće ekstremne vremenske uvjete pogodne za požare, posebno na Pirenejskom poluotoku
Novo istraživanje sveučilišta u Groningenu upozorava na sve češće ekstremne vremenske uvjete pogodne za požare, posebno na Pirenejskom poluotoku
Broj dana s visokim rizikom od izbijanja šumskih požara u južnoj Europi udvostručio se od 1981. godine, pokazalo je istraživanje objavljeno 30. srpnja 2026. u časopisu Scientific Reports. Studija, koju je predvodio Raúl Cordero sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj, obuhvatila je velik dio Pirenejskog poluotoka, Francusku, Italiju i Grčku, a zaključuje da regija ulazi u razdoblje "ekstremnog rizika od požara".
Najizraženiji porast zabilježen je upravo na Pirenejskom poluotoku. Prema podacima istraživanja, dijelovi Portugala i Španjolske tijekom posljednjeg desetljeća bilježili su do 25 dana godišnje s ekstremno toplim, suhim i vjetrovitim uvjetima pogodnima za izbijanje požara. Za usporedbu, u razdoblju od 1981. do 2010. takvih je dana bilo manje od deset godišnje.
Unatoč povećanom riziku, autori navode da je u posljednjem desetljeću, od 2016. do 2025. godine, u južnoj Europi u prosjeku zabilježeno manje šumskih požara nego ranije. Opožarena površina bila je manja nego tijekom 1980-ih, što istraživači pripisuju boljem upravljanju požarima, kvalitetnijoj obuci vatrogasaca, većem broju protupožarnih zrakoplova i većoj osviještenosti javnosti.
Međutim, studija upozorava na paradoks: upravo je uspješnije gašenje požara pridonijelo nakupljanju zapaljivog materijala u okolišu. To, u kombinaciji s klimatskim promjenama, povećava opasnost od rjeđih, ali znatno razornijih megapožara koje je teško obuzdati. Autori stoga preporučuju ciljano i kontrolirano provođenje redovitog spaljivanja vegetacije te primjenu umjerenog, a ne maksimalnog, suzbijanja požara kao mogućih mjera za sprječavanje nastanka požara velikih razmjera.
Dodatno svjetlo na problem baca i studija istraživačke mreže World Weather Attribution (WWA), objavljena 31. srpnja 2026., koja se fokusirala na utjecaj klimatskih promjena na takozvano "požarno vrijeme". WWA je analizirala vremenske podatke iz prošlosti pogođenih regija do 24. srpnja 2026., koristeći kanadski indeks požarnog vremena "Daily Severity Rating" (DSR), koji uzima u obzir vrućinu, sušu i vjetar kako bi opisao koliko je teško boriti se protiv požara pod takvim uvjetima. Prema toj analizi, vjerojatnost za ekstremno požarno vrijeme zbog klimatskih promjena značajno je porasla: u jugozapadnoj Francuskoj najmanje na dvostruko, a u dijelovima Španjolske čak na dvadeset puta veću.
Klimatska znanstvenica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu, jedna od autorica studije, objasnila je za Tagesschau metodologiju istraživanja: "Taj indeks ima mnogo različitih komponenti, ali između ostalog vlagu, temperaturu i brzinu vjetra. Taj indeks, koji promatramo tijekom sedam dana, u načelu je mjera koliko je teško ugasiti takve ekstremne požare zbog vremenskih uvjeta."
Otto je istaknula i važnost vremenskih prilika u proljeće: "I u Francuskoj i u Španjolskoj imali smo relativno vlažnu kasnu zimu s dosta kiše, a zatim izrazito suho ljeto. To znači da je, posebno u Španjolskoj gdje su požari niskog raslinja igrali veliku ulogu, moglo nastati relativno mnogo niske vegetacije, koja se zatim izrazito isušila tijekom vrlo suhog ljeta."
Prema procjenama istraživača, požarne vremenske prilike ovog intenziteta mogle bi se u budućnosti javljati znatno češće: u jugozapadnoj Francuskoj statistički svakih 20 godina, a u središnjoj Španjolskoj čak svakih šest godina. Jonas Schröter iz Njemačke meteorološke službe (Deutscher Wetterdienst) u Offenbachu naglašava praktičnu vrijednost ovakvih analiza: "Procjena vremenskih podataka može dati naznaku koje su regije posebno ugrožene. Ali i trendovi mogu pokazati u kojim regijama promijenjeni vremenski uvjeti posebno pogoduju šumskim požarima i požarima niskog raslinja."
Kirsten Thonicke s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime ocijenila je znanstveni pristup kao impresivan: "Ovdje zaista imamo nešto u rukama gdje se bitni faktori mogu sagledati i klasificirati. Koliko bi nevjerojatno rijedak takav događaj zapravo bio da nemamo klimatske promjene koje su upravo u tijeku."
Prema podacima Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), u Europskoj uniji je od početka 2026. godine izgorjelo oko 386.000 hektara površine, što je otprilike trostruko više od dugogodišnjeg prosjeka. Istraživači napominju da se rezultati studije ne mogu izravno prenijeti na Njemačku, jer se klimatski uvjeti i tipovi vegetacije u južnoj Europi značajno razlikuju od onih u srednjoj Europi.
