Rodilo se 653 djece više nego lani
Ministarstvo demografije i useljeništva vidi 'skroman pomak' i 'određeni optimizam', no brojke su i dalje daleko od onih prije ulaska u EU, a iseljavanje obitelji s djecom se nastavlja.
Ministarstvo demografije i useljeništva vidi 'skroman pomak' i 'određeni optimizam', no brojke su i dalje daleko od onih prije ulaska u EU, a iseljavanje obitelji s djecom se nastavlja.
U prvih šest mjeseci 2026. godine u Hrvatskoj je rođeno više od 16 tisuća djece, što je više nego u istom razdoblju u bilo kojoj od protekle tri godine. Posljednji put je toliki broj novorođenih u prvom polugodištu zabilježen 2022. godine, koja je ujedno bila i posljednja s ukupno više od 33 tisuće rođenih beba.
Iako podaci za 2025. i 2026. godinu pokazuju rast, oni su još uvijek daleko od brojki zabilježenih prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kada se godišnje rađalo preko 41 tisuću djece, odnosno više od 20 tisuća u jednom polugodištu. Čak i tada je, zbog većeg broja umrlih, prirodni prirast bio negativan. Dakle, trenutni trend ne znači demografsku obnovu, već zaustavljanje pada broja novorođenih.
Uz blagi rast broja rođenih, Državni zavod za statistiku nedavno je objavio i podatak o pozitivnom migracijskom saldu hrvatskih državljana. Prvi put u 18 godina, u Hrvatsku se doselilo više njenih državljana nego što ih je iselilo. No, ta statistika krije zabrinjavajući detalj: među djecom do devet godina i mladima do 19 godina, iseljavanje je i dalje veće od useljavanja.
To znači da je saldo migracija hrvatskih državljana pozitivan za sve dobne skupine iznad 19 godina, ali ostaje negativan upravo kod obitelji s djecom. Drugim riječima, iz zemlje i dalje odlazi više mladih obitelji nego što ih se vraća. Iz Ministarstva demografije i useljeništva pak tvrde da najveći broj povratnika koji im se obraćaju čine upravo obitelji s djecom predškolske i školske dobi te sugeriraju da dio povratnika prolazi ispod radara službene statistike. Dodaju i da je prošle školske godine zabilježen dosad najveći broj upisane povratničke djece.
Hrvatska od 2024. godine ima Ministarstvo demografije i useljeništva, na čijem je čelu Ivan Šipić iz Domovinskog pokreta. Jedna od ključnih mjera koja je naišla na podršku i oporbe jest povećanje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Ranije je maksimalna naknada za to razdoblje iznosila 995 eura, a sada je to puna plaća do iznosa od tri tisuće eura.
Za većinu građana to znači da u prvoj godini djetetova života na roditeljskom dopustu mogu računati na punu plaću. Iz Ministarstva demografije i useljeništva poručuju kako novi podaci ulijevaju "određeni optimizam", ali i upozoravaju da nema razloga za euforiju.
"Podaci za 2025. godinu pokazuju prve ohrabrujuće pomake. Nakon dugog razdoblja negativnih trendova, raste broj rođene djece i nastavlja rasti broj stanovnika. Novi demografski pokazatelji, iako još uvijek predstavljaju skroman pomak, ulijevaju određeni optimizam", poručili su iz Ministarstva demografije i useljeništva za Telegram.hr.
Posebno ohrabrujućim smatraju podatke za svibanj 2026. godine, kada se rodilo čak 235 djece više nego u istom mjesecu prošle godine. U prvih pet mjeseci ove godine, ukupno je rođeno 653 djece više u odnosu na isto razdoblje lani, što je ekvivalent broju učenika u 38 školskih razreda, odnosno jednoj cijeloj školi.
"Posebno ohrabruju podaci za svibanj 2026. godine kad se rodilo čak 235 djece više nego u svibnju prošle godine. To pokazuje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, ali nemamo razloga za euforiju", zaključuju iz Ministarstva.
Što se tiče regionalne slike, najveći porast broja novorođenčadi bilježi se u Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji. Za njima slijedi Osječko-baranjska županija, što Ministarstvo ističe kao posebno važan podatak s obzirom na to da se demografska situacija godinama najviše pogoršava upravo u Slavoniji, Baranji i Srijemu, kao i na Baniji.