Rumboci dobili 63 metra dug mural u čast poginulim braniteljima

U Rumbocima je u subotu svečano otvoren spomen-mural posvećen poginulim braniteljima ovog mjesta, impresivne dužine od 63 metra. Projekt koji je pokrenula obitelj Iličić vrlo brzo je prerastao obiteljske okvire i u njega se uključio velik broj mještana i donatora, stvorivši jedinstven spoj umjetnosti i kulture sjećanja.

Na zidu su oslikani likovi i ispisana imena 22 poginula branitelja, pripadnika HVO-a i Hrvatske vojske, koji su svoje živote položili na ratištima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Mural je zamišljen kao sveto mjesto gdje će se u svakom trenutku moći odati dužna počast i zahvalnost herojima iz Rumboka.

Devet noći rada za vječno sjećanje

Posebna zahvala upućena je umjetniku Anti Džolanu Roki, koji je sa svojom ekipom neumorno radio devet noći kako bi oživio uspomenu na rumbočke heroje. "Ovo djelo na zidu umjetnost je bez konkurencije, ogroman, prelijepo oslikan zid bez ijedne uvrede ili mržnje", ističu iz zajednice.

Idejni začetnik projekta Ivan Iličić i njegova obitelj izrazili su zadovoljstvo što je ono što je počelo kao obiteljski projekt dobilo širu podršku. Mještani su svojim prilozima potpomogli izradu ovog velikog djela, podigavši, kako navode, ljestvicu jako visoko i pokazavši veliko srce.

Tko su rumbočki heroji?

Među poginulim braniteljima čija su imena ovjekovječena na muralu nalazi se Mijo Franjić, pripadnik "Tigrova" koji je život položio u Vukovaru na Sajmištu kod Prvomajske ulice. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja te 1998. godine dostojno pokopani u rodnim Rumbocima.

Tu su i Ilija Kapčević, Kapara, satnik HVO-a ranjen na Zvirnjači kod Kupresa 26. travnja 1992., te Ivan Franjić, Kič, satnik poginuo 28. svibnja 1992. na Ravašnici od minobacačke granate. Obojica su posmrtno odlikovana Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.

Mile Petrović, Pivač, satnik, poginuo je 5. kolovoza 1992. u Ravnom kod Kupresa, a tijelo mu je ekshumirano i razmijenjeno 5. lipnja 1993. godine. Radovan Baketarić, pukovnik i pomoćnik zapovjednika brigade "Rama", smrtno je stradao 3. listopada 1992. na Ravašnici od zaostale nagazne mine.

Na muralu su ovjekovječeni i Ante Džolan, Crni (poginuo u Prozoru 24. listopada 1992.), Ljuban Ćuk (preminuo 12. studenoga 1992. u KBC-u Split nakon prometne nesreće u Ripcima), te Miško Zelić (poginuo 24. siječnja 1993. na Alipašića brijegu). Dragan Baketarić mučki je ubijen 12. veljače 1993. u Uzričju, dok je Mijo Kovačević, Čare život izgubio u nesretnom slučaju na Ometalima 18. ožujka 1993.

Mijo Šarčević, Vegac poginuo je 24. travnja 1993. na Rodićima-Bokševici, a Franjo Jakovljević mučki je ubijen 27. travnja 1993. u Voljičkom Pale, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1. svibnja 1995. Ivan Zelić i Ilija Cvitanović poginuli su istog dana, 14. rujna 1993., na Pržinama-Uzdol prilikom neprijateljskog napada na vojarnu.

Ante Nikolić, Stipić i Toma Baraban, Bisko poginuli su 12. studenoga 1993. na Zavišću, a njihovi posmrtni ostaci razmijenjeni su 9. veljače 1994. u Uskoplju. Branko Cvitanović stradao je u prometnoj nesreći u austrijskom Stainachu 30. lipnja 1994., dok je Tadija Ćuk poginuo u Zagrebu 17. ožujka 1993. godine.

Ante Nikolić, Šimin, satnik, ubijen je 20. studenoga 1995. na pragu rodne kuće u Rumbocima. Ivan Džolan, dragovoljac Hrvatske vojske, poginuo je 7. kolovoza 1995. u Glini tijekom oslobodilačkih akcija. Šimun Fofić, Fofa, brigadir i prvi zapovjednik brigade "Rama", poginuo je 7. srpnja 1992. na Rosoju, dok je Ante Pavlović, umirovljeni pukovnik i bivši zapovjednik brigade, preminuo 29. veljače 2020. i pokopan je u Aleji hrvatskih branitelja na Mirogoju. Šimun Žutić, dragovoljac i bivši zapovjednik brigade, preminuo je 19. ožujka 2012. godine.

Svi su posmrtno odlikovani Spomenicom Domovinskog rata, a većina i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. "Pokojnim rumbočkim braniteljima neka je pokoj vječni i hvala im za podnesenu žrtvu", poručuju iz zajednice.