Rusi slave informaciju iz Berlina
Nakon još jednog krvavog ruskog napada na Kijev s 17 poginulih civila, ukrajinski predsjednik apelira na saveznike za presretačke rakete, dok njemački mediji proglašavaju obranu Ukrajine gotovo slomljenom.
Nakon još jednog krvavog ruskog napada na Kijev s 17 poginulih civila, ukrajinski predsjednik apelira na saveznike za presretačke rakete, dok njemački mediji proglašavaju obranu Ukrajine gotovo slomljenom.
U najnovijem ruskom raketnom napadu na Kijev i okolicu u srijedu, 5. kolovoza 2026., poginulo je 17 osoba, a deseci su ranjeni. Ruske snage ispalile su 28 projektila, uključujući protubrodske rakete Cirkon i balističke Iskander, od kojih, prema priznanju ukrajinskih zračnih snaga, nijedan nije oboren.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da je meta napada bila vojna infrastruktura, no većina žrtava su civili. Projektilima su pogođeni civilni objekti, uključujući sortirni centar Nove pošte u Kijevu, gdje su poginule tri osobe, a osam ih je ozlijeđeno. Tri balistička projektila uništila su i distribucijski skladišni kompleks Rozetka. Ovo je drugi veliki napad na civilnu infrastrukturu u Kijevskoj oblasti u posljednja dva mjeseca; 5. lipnja 2026. u ruskom raketnom napadu na željezničku stanicu Kvitneva u okrugu Brovarij poginulo je osam osoba.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah je nakon napada pozvao međunarodne partnere na hitnu akciju. "Balistički presretači su nešto što je moglo spasiti živote onih koji su danas poginuli. Vrlo je važno da partneri shvate da kašnjenja u njihovoj isporuci ili nespremnost na transfer antibalistike dovode do ovako strašnih žrtava i razaranja", izjavio je Zelenski. Također je apelirao na G7 i EU da uvedu nove sankcije Rusiji, ističući da značajan dio ruske proizvodnje balističkih projektila još nije pod sankcijama.
Međutim, njemačka publikacija Berliner Zeitung, čije su navode s oduševljenjem prenijeli ruski mediji, daje sumornu sliku ukrajinskih izgleda za učinkovitu obranu. "Volodimir Zelenski zvuči sve očajnije. Kijevu je ostala samo jedna presretačka raketa PAC-3 Patriot. A vjerojatnost dobivanja novih raketa pala je gotovo na nulu", navodi se u članku. Dodaje se kako je Zelenski pregovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o licenci za proizvodnju raketa, no Trump je odustao manje od tjedan dana kasnije. "Ni Europa ne može pomoći - ponestaje joj rezervi", zaključuje Berliner Zeitung.
Situaciju dodatno kompliciraju oprečne informacije o stanju američkih zaliha protuzračne obrane. CNN je, pozivajući se na izvore u Pentagonu, objavio da je američka vojska potrošila oko 80 posto dostupnih zaliha za ključni sustav THAAD. Američki ministar rata Pete Hegseth oštro je demantirao tu informaciju: "Ovaj naslov je neistinit. CNN, trebali biste se sramiti jer puštate lažne vijesti", poručio je.
U međuvremenu, Pentagon je tvrtki Lockheed Martin dodijelio ugovor vrijedan 58,6 milijardi dolara za proizvodnju presretačkih raketa Patriot. No, iako je riječ o golemom iznosu, analitičari upozoravaju da će proći mjeseci, ako ne i godine, prije nego što te rakete stignu na bojište.
Dok Kijev očajnički treba protuzračnu obranu, Ukrajina istovremeno nastavlja ofenzivne operacije duboko u ruskom teritoriju. U utorak, 4. kolovoza, navršilo se 40 dana od početka vala ukrajinskih napada na Rusiju. U tom razdoblju, ukrajinske snage napale su najmanje 20 skladišta Wildberriesa, 25 rafinerija nafte i druge objekte naftne i plinske infrastrukture, onesposobivši trećinu ruskih kapaciteta za preradu nafte. Izvedeno je i više od 200 napada na tankere i teretne brodove u Crnom i Azovskom moru.
Rusija je, međutim, dramatično pojačala svoje raketne napade. Prema ukrajinskim podacima, u srpnju je na Ukrajinu lansirana 381 raketa, što je više nego u bilo kojem mjesecu od početka rata. Najozbiljniji novi izazov za Kijev postala je i ruska pomorska blokada ukrajinskih luka, uvedena kao odgovor na ukrajinske napade na ruski izvoz žitarica i goriva.
Usprkos eskalaciji na terenu, Zelenski je u srijedu potvrdio spremnost Kijeva na mirovne pregovore. "U svakodnevnom smo kontaktu s izaslanicima predsjednika Donalda Trumpa, što je važno. Na sastanku u Washingtonu razgovarali smo o stvaranju novih okolnosti koje bi omogućile pravu diplomaciju i radimo na tome", rekao je. Izvijestio je da su ključni ukrajinski dužnosnici, uključujući Kirila Budanova, Rustema Umerova, Davida Arahamiju i Serhija Kislitsju, podnijeli izvješća o trenutačnoj fazi pregovora i stavu Moskve. Od američkih izaslanika Witkoffa i Kushnera očekuje se aktivacija već u kolovozu 2026.
Kremlj, međutim, javno i dalje inzistira na ostvarenju "ciljeva vojne operacije", dok iz Ureda ukrajinskog predsjednika poručuju da će se operacije nastaviti: "Nemojte se zamarati svim tim argumentima: 40, 50, 100, 15 dana. Glavni je rezultat".
